Ja tako mislim


Ovo je novo poglavlje gdje ćemo objavljivati vaša mišljenja, kritike, pohvale i prijedloge.

Naša je adresa: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it ili Press servis, Ruđera Boškovića 2, 21420 Bol.

Tekst mora biti potpisan punim imenom i prezimenom s brojem telefona ili mobitela radi dodatnih objašnjenja i dogovora.

Tekst može biti objavljen i potpisan s pseudonimom.

Mišljenja i gledišta objavljena u ovoj rubrici (poglavlju) nisu stav redakcije.

Redakcija sebi pridržava pravo kraćenja i opremanja tekstova.


xxxx


alt


IZ DRUGIH MEDIJA:

ŠTO SE TO DOGAĐA S PRIVATNIM SMJEŠTAJEM?

O događanjima u ovogodišnjoj turističkoj sezoni, a vezano za privatni smještaj, portal INDEX razgovarao je s Anamarijom Cicarelli iz Savjetovališta za obiteljski smještaj, koju su mogli Boljani upoznati i poslušati lani i ove godine na edukacijama koje je organizirala Turistička zajednica općine Bol. U cijelosti prenosimo razgovor iz portala INDEX.

*****

"SENZACIONALISTIČKI i pogrešno je tumačiti pad popunjenosti privatnog smještaja kao kraj turizma u Hrvatskoj, ali početak kraja načina poslovanja koji poznajemo je svakako tu", rekla je Anamarija Cicarelli, voditeljica Savjetovališta za obiteljski smještaj Interligo koji ujedno izdaju i certifikat "Apartman Plus".

Index je već pisao o tome da najviše problema s popunjenošću imaju prije svega oni privatni iznajmljivači koji nisu ulagali u svoje apartmane pa su i danas opremljeni namještajem iz prošlog stoljeća, no problem nije samo u izgledu apartmana, iako je to jedan od glavnih razloga, nego su problemi puno veći. O tome je govorila i Cicarelli koja je upozorila na veliki problem s kojim će se privatni apartmani suočiti ako ne promijene način poslovanja.

U sklopu svog posla u direktnom su kontaktu s više desetaka tisuća iznajmljivača godišnje kroz edukacije koje organiziraju, časopis koji izdaju te putem društvenih mreža. Voditeljica je autorica pet stručnih knjiga za vlasnike privatnog smještaja, izdavač specijaliziranog časopisa za male iznajmljivače i godišnje njihova predavanja posjeti nekoliko tisuća ljudi.

"Kraj je ovakvog razvoja turizma"


S obzirom na to da u medijima ovih dana izlaze razne analize poslovanja u privatnom smještaju, a zbog toga ih, navodi Cicarelli, iznajmljivači svakodnevno kontaktiraju, odlučili su kao savjetovalište za obiteljski smještaj dati osvrt na cjelokupnu situaciju u kojoj se nalaze privatni iznajmljivači ove godine.

Navodi kako se zadnjih par godina priča o tome da će doći kraj naglog razvoja turizma koji doživljavamo te da se taj scenarij polako počeo događati.

Iako je, kaže, stanje još uvijek daleko od alarmantnog, činjenica je da se moramo pripremiti za budućnost, naglašavajući da se to posebno odnosi u kontekstu privatnog smještaja.

"Senzacionalistički i pogrešno je tumačiti pad popunjenosti privatnog smještaja kao kraj turizma u Hrvatskoj, ali početak kraja načina poslovanja koji poznajemo je svakako tu. Za to ima više razloga: povećanje broja kreveta u privatnom smještaju, povećanje broja gostiju ne prati rast povećanja broja smještajnih jedinica, iako je to druga vrsta gostiju, ponovno oživljena tržišta su ipak privukla neke od njih, imamo još uvijek veliki broj smještaja koji ne prati trendove tržišne potražnje, iako sve više mlađe populacije preuzimaju oglašavanje još uvijek veliki broj iznajmljivača radi samostalno, bez da dobro poznaju sve mogućnosti internet oglašavanja, mnogi se oslanjaju na samo 1-2 kanala prodaje", rekla je ona.

Istraživanje pokazalo: U oglašavanje apartmana ulaže tek 1 posto privatnih iznajmljivača


Prije svega je istaknula kako se po medijima, društvenim mrežama i općenito posvuda mogu vidjeti visokokvalitetni apartmani, no upozorava kako nažalost većina privatnog smještaja ipak nije takva te da se još uvijek se većina apartmana nalazi u objektima koji nisu renovirani, opremljeni su dotrajalim namještajem, ne nude nikakve dodatne usluge, dok se u marketing ne ulaže gotovo ništa.

Prema istraživanju koje su proveli prošle godine, 30 posto objekta u privatnom smještaju nema web stranicu, u oglašavanje tek jedan posto ulaže i to iznos do 1000 kuna godišnje, a odnosi se većinom na hrvatske portale, navodi Cicarelli.

"Mali broj iznajmljivača zna koliki su troškovi poslovanja, to se određuje 'odokativno'. Amortizaciju objekta ne računa nitko. Godišnja ulaganja po apartmanu teško prelaze 5.000 kuna. U vrijeme povećanja turista u svijetu općenito, posebno dolaska novih turista koji pripadaju generacijama Y i Z, buđenju novih tržišta i novih niša unutar postojećih tržišta nerealno je očekivati da će se ovakva vrsta apartmana prodavati", kazala je Cicarelli.

Sve je manje gostiju koji dolaze samo na kupanje i sunčanje


Navodi kako je sve manje gostiju koji dolaze samo na kupanje i sunčanje te da oni kojima je to jedini motiv dolaska, traže sve niže cijene.

"Hrvatskoj se uz starenje domaćina koji nisu fleksibilni i ne mogu se prilagoditi novim zahtjevima tržišta dogodila i jedna nova vrsta domaćina, to su oni koji su prisiljeni iznajmljivati bilo što kako bi nadopunili izuzetno niski životni standard. I jedni i drugi bore se na tržištu isključivo spuštanjem cijena. Posljedice takve politike poslovanja ove godine svi osjećamo", naglasila je Cicarelli.

Potrebna daleko veća komunikacija s gostima


Upravo stoga je potrebno potpuno promijeniti način poslovanja, tvrdi Cicarelli, ako privatni iznajmljivači žele biti uspješni. I ona je istaknula ono o čemu Index već tjednima piše, a to je da trenutno na tržištu nemaju problema iznajmljivači koji imaju kvalitetne objekte te čija kvaliteta opravdava cijenu.

No također navodi kako nije dovoljno samo ulaganje u kvalitetu objekta jer da to ne garantira popunjenost, već da je potrebno povećati kvalitetu komunikacije s gostima, marketinga i oglašavanja.

Sve ono što se mnogima ne čini važno ima sve veću ulogu u uspješnom poslovanja, a nabrojala je koje su sve stvari izuzetno važne da bi pridobili gosta. Za početak navodi kako je jako bitno koliko informacija iznajmljivači daju gostima prije njihovog dolaska, jesu li informacije koje se daju gostima dovoljno važne i zanimljive te hoće ih dodatno uvjeriti da su odabrali najbolje mjesto za svoj boravak.

Uz to je važno istaknuti gostima sadržaje atrakcije te im navesti objekte koji su u blizini i koje će gost posjetiti kako bi njegovo odmor bio sadržajniji.

Što sve apartman treba imati da privuče gosta?


Jedna od stvari koja je izuzetno potrebna za uspješno poslovanja privatnih iznajmljivača je ta da su svoje apartmane uredili privlačno i funkcionalno, što podrazumijeva udobne krevete, kvalitetne madrace, ugodnu posteljinu, udobne jastuke, kvalitetne ležaljke na terasi, lijepu okućnicu punu cvijeća, kvalitetan internet, dobar klima-uređaj, po potrebi i više njih. Zatim da se svake godine unapređuje smještaj, bilo zamjenom dotrajalih elementa ili uvođenjem novih poput Netflixa, jacuzzija, besplatnog transfera na kraće relacije, privatnog parking mjesta, svakodnevnog čišćenja, mijenjanja posteljine svaka 2-3 dana, iako bi to i danas trebali prema pravilniku.

Uz sve to, potrebno je i napraviti kvalitetne fotografije privatnog smještaja koje bi potom reklamirali.

"Potrebno je ulagati u oglašavanje na portalima koji nude tu mogućnost, a da su visoko kvalitetni, Google AdWords, plaćeno oglašavanje na društvenim mrežama, oglašavanje na portalima i potrebna je maksimalna kvaliteta oglasa. Uz to je potreban neprestani rad na portalima (praćenje analitike pojedinog portala, korištenje promocija, osiguravanje statusa, korištenje raznih ubrzanja, neprestano praćenje i prilagođavanje cijena, prikupljanje komentara, korištenje channel managera). Odavno je prošlo vrijeme kad je bilo dovoljno samo postaviti oglas i čekati", rekla je Cicarelli.

"Svi koji su nas slušali sad nemaju problema"


Dodaje i kako je za privatne iznajmljivače jako bitno da naprave svoju web stranicu koja ne bi bila prezentacijska, već prodajna te da je važan e-mail marketing (s tim da se treba pripaziti na GDPR).

"Potrebna je komunikacija u cilju detektiranja potreba i očekivanja gostiju te suradnja s lokalnim turističkim agencijama. Ukratko, iznad svega je potrebna kvaliteta u svakom segmentu. Nažalost svi koji ne posluju na ovaj način već osjećaju posljedice, a u budućnosti će to biti znatno jače izraženo. Došlo je vrijeme kada će opstati samo najbolji, oni koji su interaktivni, fleksibilni, poduzetni i žele ulagati u kvalitetu. Nije to ništa novo, sve ovo je jedan prirodni i očekivani ciklus poslovanja na koji smo dugo upozoravali i pripremali ih kroz radionice i edukacije", istaknula je Cicarelli.

Na kraju je rekla kako im je drago da su oni iznajmljivači koji su slušali savjete i primjenjivali, danas među onima koji imaju uspješnu turističku godinu. (m.p.š./index)

(objavljeno 20. 07. 2019.)

**********


alt


AKTUALNOSTI U TURIZMU

Proradio je konačno e-visitor, i ugodno nas iznenadio s podacima o ostvarenim noćenjima u prvih šest mjeseci. Naime, uvidjeli smo da smo bili u velikoj zabludi kad smo mislili da nam je drastično smanjeno noćenje u odnosu na prošlu godinu. Broj dolazaka je čak veći, znači da zainteresiranost za našu destinaciju nije opala, a ja osobno sam i lani pisala da će gostiju u Bolu uvijek biti - tko to ne želi doći vidjeti Bol (čitaj: plažu Zlatni rat) ali će ostajati sve kraće. Nismo se potrudili da ih zadržimo kreativnim sadržajima, a kao da se trudimo da ih rastjeramo visokim cijenama - i to vanpansionske potrošnje! Nije im u Bolu preskupo noćenje, ali sve drugo, što oni trebaju, postaje pomalo bezobrazno skupo: od sladoleda do bifteka.
Kako su to naši apartmani prazni, kad gostiju ima kao i lani? Ne pitate se koliko je od lani nabujao broj novih smještajnih jedinica - sve se to lako može provjeriti. Mi postavljamo smeđe ploče, čak smo ih ozvučili, a što više označenih objekata nije u upotrebi, što ima veze. Bojim se da i meni ne osvane smeđa ploča na portunu, jer je i moja kuća spomenik kulture. Ako i dođe, ja ću rado otvoriti vrata, a ne kao na jedinstvenoj građevini "kuće u kući“ staviti rešetke i lokot pa neka vire unutra ka u Alcatrazu. Ni muzej u samostanu godinama nije dostupan, pa se gosti vrte kao marionete po šematoriju tražeći ga … Da ne spominjem Dom na Vidovoj gori … Propagiramo biciklizam, a na najatraktivnijoj točki otoka - stanje apokalipse.
Bilo je ono kako je bilo, ali možda je bolje i ikako nego nikako. Izgubili smo i banku, ali pokriveni smo bankomatima, što nije rješenje za svakog turistu ... Imamo mi i još jedan neaktivan etnološki muzej kupljen novcem iz općinskog proračuna, u kojem umjesto turista borave bivši vlasnici. Zašto ta hvalevrijedna ideja nije još uvijek na putu realizacije? A od praktičnih stvari za naše goste još je jedan veliki nedostatak: izgubili smo i ribarnicu! Koliko je godina trebalo da je osmisle i konačno uredno smjeste, da bi ekspresno prestala s radom zbog samo nekima znanih razloga. I da zaključim: na veliko se piše o nedostatku hotela, a i ovi postojeći su u predsezoni bili poluprazni, a neki čak i zatvoreni. Pa otkud ideja da bi baš novi hotel Borak, megalomanski osmišljen, sve to promijenio? Istina, nekad su hoteli bili vrlo važan faktor u sveukupnom turističkom prometu u mjestu, ali današnji all inclusive varijanta imaju vrlo mali utjecaj na sveopći život u turističkom smislu, jer oni čuvaju svoje hotele - tamo imaju sve, pa se slobodno može reći da bolska riva ne osjeća bilo tih turista.
Eto, u ovom kratkom osvrtu na našu svakodnevnicu, s uvjerenjem da je sve tako. a jeste, zapitajmo se kako i što moramo mijenjati na zadovoljstvo naših dragih gostiju. I još veće zadovoljstvo nas samih. A za odgovorne imam i jedan prijedlog: uz one tabele na kojima piše "Dobrodošli u Bol" dopišu VRATITE SE OPET- UGODNO ĆETE SE IZNENADITI , te da se pobrinu da ta iznenađenja budu konkretna, a bit će – ako se barem dio gore navedenih stvari poguraju.

Neda Kraljević

(objavljeno 10. 07. 2019.)

**********


alt


TURISTIČKI DJELATNICI

Svjedočimo ovih dana brojnim kritikama od strane naših gostiju na ponašanja pojedinaca, nered u prometu i mnogo čemu što nam ne služi na čast, a krivicu snosimo svi zajedno. Istina, oni koji primaju plaće iz proračuna da sve bude bolje malo su više odgovorni, ali oni istupaju u javnost kad treba ponijeti lovorike, a kritike prebacuju nekom drugom.
Vaš je portal primjerice proteklih godina svakih nekoliko dana objavljivao statistiku noćenja koja je bila u uzlaznoj putanji po eVisitoru, a ove godine, kad je pad broja gostiju znatan - ni riječi!!! A i za to je netko kriv - posipanjem pepela po glavi neće promijeniti činjenično stanje. No, nisam htjela o tome. Htjela sam javno iznijeti moje zapažanje koje pokazuje da ima i pozitivnih primjera u odgovornosti pojedinaca prema našim gostima. U nedjelju sam putovala u Split - podne, Jadrolinijin katamaran“Jelena“, a putnika kao u priči. Među njima dvadesetak majki s kolicima i malim bebama, a sunce nesmiljeno prži. Djelatnik Tomislav Dešković je, nakon što je privezao katamaran, zaustavio bujicu putnika na ulazu i pomogao svakoj majci da unese bebu u brod, i tek kad je svima pomogao vratio se prodavati karte onima koji su ga čekali. Istini za volju i djelatnici s katamarana su koliko-toliko pružali ruku pomoći, ali njima je to valjda i obveza. Eto, netko će o nama pohvalno pričati kad dođe kući, a tome je zasigurno zaslužan i Tomislav. Svaka čast!


Neda Kraljević

(objavljeno 25. 06. 2019.)

**********


alt

Zagradac Mali: vinogradi Plavca malog


alt

Adrenalinski park iznad plaže Zlatni rat


KAKVA NAM STRATEGIJA RAZVOJA TREBA?

“Rizvanuša je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.” –Prema popisu stanovništva iz 2011. stoji da ima 29 stanovnika.
To je sve što se na Wikipediji može naći o tom malenom selu, smještenom nedaleko od Gospića. Ipak, nije me to spriječilo da prije par mjeseci organiziram izlet i rezerviram smještaj u vjerojatno jedinoj privatnoj kući koja se tamo iznajmljuje. Rizvanuša je strateški odabrana zbog lokaliteta koji se nalaze u neposrednoj blizini:
Rizvan city adrenalinski park (2 min vožnje autom) – osvojeno drugo mjesto u svojoj kategoriji na danima turizma održanim u Bolu.
Linden tree retreat and ranch (30 min vožnje autom) – Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku nagrada za najbolji eko smještaj.
NP Sjeverni Velebit – 40 min vožnje autom.
Etno selo Smiljan (15 min vožnje autom) – rodna kuća i muzej Nikole Tesle.

Linden tree ranch

Poanta puta i produženog vikenda nije bila Rizvanuša nego sve ljepote koje nudi Lika, regija koja u zadnje vrijeme uzima veliki turistički zalet i bilježi konstantan rast. Lika se pozicionira na tržištu kao destinacija za aktivan odmor sa vrhunskom gastro ponudom i prekrasnim prirodnim ljepotama.

Svibanj je pokazao kakva smo destinacija

Peti mjesec ove godine je bio iznimno vlažan sa puno padalina. Podaci sa DHMZ-a jasno pokazuju o velikom nesrazmjeru u padalinama u odnosu na prijašnje mjesece (https://meteo.hr/klima.php?section=klima_podaci¶m=k2_1). Kiša je najveći problem izrazito kupališne destinacije kao što je Bol. Gosti su masovno otkazivali rezervacije, a oni koji su došli, odlazili bi nakon par dana i tako skratili svoj odmor u Bolu. Onaj tko je zadržao gosta u tom periodu – uistinu zaslužuje nagradu na Danima turizma.

Izuzev brojnih plaža i velikog broja sunčanih dana, malo je toga što Bol može ponuditi svojim gostima. Problem je u pozicioniranju i definiranju konačnog turističkog proizvoda – Bola na Braču, umjesto da kao i Lika, radimo na stvaranju brenda otoka Brača.


Strategija razvoja otoka

Udruživanje ljudi događa se cijelu našu povijest. Iz početka zbog zaštite od predatora, pa zbog ratova, a u novije vrijeme zbog slobodne trgovine i širenja tržišta. Smatram da je zajednički put svih bračkih općina i turističkih zajednica jedini ispravan način podizanja kvalitete turističke ponude. Nitko me ne može uvjeriti da je put turističkog razvoja Bola suprotan od puta razvoja Pučišća, Milne ili Supetra. Zašto onda ne nastupati zajedno na turističkim sajmovima, kongresima i događanjima? Potrebno je jasno definirati ciljeve i dugoročne planove razvoja otoka. Jedan od tih ciljeva je svakako i projekt gastro destinacije.

Gastro centar otoka

Prva stvar koju pomislim kada razmišljam o gastro turizmu je Istra. Ta naša turistički najrazvijenija regija već godinama uspješno kopira Toskanu i miksa vrhunski smještaj sa neponovljivom gastro ponudom čija je baza – Istarska malvazija. Istra je od Malvazije napravila možda i našu najvažniju bijelu sortu i upravo na vinu gradi svoj turistički brend.
S druge strane, Dalmacija ima fantastične pozicije na kojima raste Plavac mali – najvažnija crna sorta u Hrvatskoj i treća po količini. U zadnje vrijeme Pelješac gradi turističku priču vezanu za Dingač i Postup, dvije svoje najbolje lokacije. Ta područja, zajedno sa južnim padinama otoka Hvara i našom Murvicom čine top pozicije sorte Plavac mali i idealna su baza za izgradnju prepoznatljive gastro priče.
Strategija turističkog razvoja Općine Bol kao temeljne čimbenike razvoja navodi povećanje vinogradarskih površina i proizvodnju kvalitetnog vina. Općine Bol i Nerežišća moraju donijeti plan razvoja zona oko Murvice i subvencionirati izgradnju malih butique vinarija i OPG-ova.

Pozicija Zagradac Mali gdje su mjesto za svoj vinograd našli i Denis Barhanović, Smiljenko Pavišić i Nikša Baković, svi redom nagrađivani bolski vinari.

Stara cesta za Murvicu, Murvica pa sve do uvale Farska mora postati cesta Plavca malog na kojoj će se nalaziti 5-6 malih vinarija. Svaka sa svojom pričom, okusom i mirisom. Veliku ulogu u tome mora odraditi i Bol poljoprivredna zadruga, koja mora okupiti male vinare te poticati proizvodnju i brendiranje manjih serija visoko kvalitetnog vina. Na Decanterovim svjetskim nagradama 2019. Hrvatska vina osvojila su 7 zlatnih i 54 srebrne medalje (srebro je osvojio i Denis Barhanović). Hvarski vinar Tonči Marijan osvojio je prvo zlato za Plavac mali u povijesti, a ovako opisuje svoju proizvodnju: “Moje količine nisu velike, to su sve serije do 1.000 boca. Jer, tvrdi, “do te količine mogu se nadzirati grožđe i vinograd da bi se dobilo vino kakvo hoće”.

Sjeverna strana otoka mora graditi priču oko maslina i ulja, Pučišća i Selca oko kamena, dok se u unutrašnjosti otoka (Nerežišća, Pražnica, Dračevica) moraju dogoditi 3-4 male obiteljske mljekare sa prepoznatljivim brendom Bračkog ovčjeg sira.

Predlažem uvođenje pilot projekta “Večer bolskih vina i punog mjeseca” kada bi svi naši ugostitelji u centru služili isključivo bolska vina, za desert isključivo rožadu i hrapaćušu i to bez glazbe u objektima te uz pjesmu 3-4 klape koje bi išle od kafića do kafića i tako animirali posjetitelje.

Gažul – destinacija za uzbuđenja

Prije dvije godine iznad plaže Zlatni rat (u sklopu R3 turističke zone) izgrađen je adrenalinski park. Probao sam to u Rizvan city i mogu potvrditi da je vrhunska zezancija. Park iznad Zlatnog rata nikada nije zaživio, možda i zbog neprirodne pozicije usred čistine parkinga i bez potrebnog hlada.

Adrenalinski park Zlatni rat

Taj adrenalinski park trebao je biti izgrađen u – Gažulu! To zapušteno selo kao magnet privlači avanturiste na quadovima, unajmljenim skuterima i biciklima ili kao vođene ture vojnim vozilima. Svakim danom kroz Gažul prođe najmanje 50-ak posjetitelja koji osim prirodnog hlada, fete pršuta i sira i malo vina tamo ne nalazi baš nikakvu dodatnu uslugu. Predlažem izgradnju zabavnog adrenalinskog parka sa stazom za quadove (lokalitet trolokve), paintball terenom, živi stolni nogomet, streljaštvo, zip line, jahanje konja i slične aktivnosti koje se mogu ponuditi na takvom prostoru a koje poštuju sve ljepote netaknutnog prostora u kojem se nalaze.

Na ovim jednostavnim i sasvim logičnim primjerima, proizašlim iz zahtjeva samog gosta jasno se vidi put kojim bi Bol i otok Brač trebali težiti. To je put održivog razvoja otoka sa autohtonom gastro ponudom i prepoznatljivim identitetom. O tome najbolje govori zlatni vinar, Tonči Marijan.

“…najmanje problema imam s prodajom najskupljih proizvoda. Pronašao sam određenu klijentelu koja me razumije i ta vina neću prodati nikome tko ih ne razumije. Kad me pitaju može li se opstati u ovom poslu s ovolikim količinama, odgovaram – da.”

Tonči Buljan, nezavisni vijećnik
Lista malog mista

(objavljeno 22. 06. 2019.)

**********


alt


UČINIMO NEŠTO ZA NJIHOV SPAS!

Jedan od bolskih trovača mačaka u mom susjedstvu je očito izgubio kontrolu jer je do sada otrovao desetak mačaka, što se zna. Prvu sam našla na sam Božić! Radi se o otrovu koji djeluje brzo, ali mačka ugiba dugo i u teškim mukama.
Policija radi svoj posao, ali bismo mi svi trebali pomoći sa bilo kakvom informacijom, da se tom primitivizmu i divljaštvu stane na kraj jednom zauvijek. Trovanje je teško krivično djelo, ali nažalost, još ima ljudi koji okreću glavu i ne žele se dirati ili zamjeriti. Ne radi se više o ugaženoj blitvi ili iskopanoj jamici, nego o uživanju u ubijanju i mučenju nedužnih životinja.
Vrtal, koji on navodno čuva od mačaka, je kontaminiran od raznih insekticida bilo protiv mrava, puževa, crva u zemlji, razne gube, paučine na blitvi itd. Tome se onda doda malo NPK gnojiva, pa malo uree za bolji rast, e pa onda onima koji konzumiraju to "domaće" povrće, neka je u slast.
Apeliram i na naše općinske dužnosnike i sve turističke djelatnike da pokušaju učiniti nešto. Kakvu poruku šaljemo u svijet kad znamo koliko se u civiliziranim zemljama drži do kućnih ljubimaca, a oni u Bolu definitivno nisu sigurni.

Vini Cvitanić

(objavljeno 28. 03. 2019.)

**********


alt

Kapelica Sv. Liberata u betonskom "zagrljaju"


EKSPRESIONIZAM U BOLU

Jeste li skoro prolazili pored crkvice Sv. Liberata? Sada ovako ogoljena prikazuje svu ljepotu dalmatinske gradnje i pripadnost pitomom primorskom ambijentu. Sada posebno od kada je okružena bezličnom megalomanskom kućerinom neprepoznatljiva identifikacijskog stila. Izgleda da oni koji kroje planove daju sve od sebe kako bi buduće gradnje što više odudarale od ambijentalnog stila iz prošlog vremena. Neobazrivo i bez milosti mijenjaju identitet mjesta, i ne samo to - oni uz podršku vlasti prekomjernom izgradnjom diktiraju ekonomsku i socijalnu egzistenciju domicilnog stanovništva.
Čudimo se što nam gosti ostaju sve kraće, a ne mislimo da tome pridonosimo sami - bojim se da će se uskoro dolaziti samo slikat i okupat na Zlatni rat za što im je dovoljan tek jedan dan. Kroz takav se turizam furaju i legalne i nelegalne aktivnosti - nitko se ne pita koliki se dio prihoda regenerira, a koliko ne evidentira? Kažu da gore spomenuta kuća ima urednu dozvolu - a kako je to moguće kad je od glavne prometnice udaljena tek nešto više od dva metra, a Zakonom o gradnji su propisana četiri? Žalosno je što se u Bolu tek povremeno čuje javna osuda diktature "napretka" na ovaj način. Nije li nam dosta limenih kanti, staklenika od tri kata, bezličnih kocki sa sivim krovovima itd...
Pitam se jeli ovo vrhunac egzibicionističkog graditeljstva u Bolu ili ima još mogućnosti? A zaključak ovog slučaja je da je sv. Liberat još i dobro prošao - jer je mogao biti i teleportiran, što bi isto prošlo uz tek malo čuđenja mještana.


Neda Kraljević

(objavljeno 01. 03. 2019.)


**********


alt

Posjetitelji na Vidovoj Gori trebaju gledati samo naprijed, prema Hvaru ...


DRUGI O NAMA: PRIMJEDBE BICIKLISTA

Biciklistički turizam je u usponu zadnjih godina i dosta je napravljeno sa obilježavanjem biciklističkih ruta po Braču.
Mislim da bi bilo vrijeme da se asfaltira ili barem popravi cesta od Murvica do Farske kao i uspon kod Farske.
Vidikovac na Vidovoj Gori je jako lijep sa novim klupicama i stolom. Mislim da bi bilo potrebno postaviti još stolova i klupica.
Stari napušteni restoran izgleda strašno. Nekadašnja lijepa terasa, sada je smetlište starog namještaja – sramota!
Ne razumijem da nitko nema interesa prodati flašu vode ili neki sok stotinama turista što svaki dan dolaze na vrh Brača?
Vidikovac, cijeli vrh i parkiralište nemaju niti jednu kantu za smeće!?
Vlasnici raznih zemljišta između Vidove Gore i aerodroma bi mogli biti malo susretljiviji prema biciklistima i šetačima. Razumijem da su ograde potrebne zbog životinja, ali neljubazni i agresivni natpisi su totalno nepotrebni. Biciklisti i šetači ne rade nikakvu štetu prolazeći po stazama kroz njihova imanja i svi mi uredno zatvaramo prolaze u ogradi iza sebe.

Lijep pozdrav,



Sven Ullrich

(objavljeno 03. 07. 2018.)

************


alt


MOŽE LI BOL PLATITI ZAŠTITARA NA (NUDISTIČKIM) PLAŽAMA?

Bilo bi mi zaista draže da ne osjećam potrebu za pisanjem ovog pisma.
Hrvatica sam koja gotovo dvije dekade zivi u inozemstvu.
Puno putujem, volim upoznavati različite kulture i učiti od njih, volim otvoren um, liberalnost ali isto tako poštujem tradiciju i kulturne običaje.
Iako sam gore “sa kontinenta”, osjećam se jako povezana sa Jadranskim morem, a posebno sa otocima i otočanima, svake se godine iznova zaljubljujem u mirise, zvukove, boje…
I predivno mi je cuti lokalna narječja, popričati se i našaliti se sa ‘domaćima’ i osjetiti se - ‘doma’.
Jer nema veze koliko jezika pričate, čarobno je pričati svoj jezik i slušati odzvuk tog našeg divnog jezika na različitim narječjima!

I baš radi toga što ne samo da volim nego obožavam naše ljude i ovaj prostor – odlučila sam napisati ovo pismo.
Naturista sam skoro 20 god, i zapravo mi je od svih mjesta na svijetu u Hrvatskoj uvijek bilo najljepše na našim FKK plažama.
I bila sam oduševljena kada sam prvi puta ove godine došla u Bol, jer FKK plaža ovdje ima dosta i nisu daleko od centra.
Međutim moje oduševljenje je ubrzo splasnulo zbog muškaraca koji su ili otvoreno buljakali, ili mi se uvaljivali na tim istim plažama (izgleda da je pozivnica gola žena koja je sama), ili me slikali, pa čak i očekivali da im poziram, ili otvoreno ispred mene masturbirali.
Najgore mi je od svega bilo što su to sve bili naši ljudi, ne stranci.
Prije pisanja ovog pisma popričala sam sa mještanima Bola, starima, mladima, ženam a i muškarcima.
Željela sam čuti njihovo mišljenje i rješenje ovog problema.
Osim sleganja ramenima, hihotanja, ‘sama si gola to tražila’, ‘tako je to u nas’, ‘naši muskarci su primitivci’, ‘ja se nikako ne bih mogla skinit gola kao žena iz Bola’, ‘Balkanci ostaju Balkanci’, nitko nije predložio neko rješenje osim što su me uputili na općinu da se tamo ‘žalim’.
Ima li ikakve šanse da općina Bola izdvoji šolde za sigurnost i udobnost ljudina (nudističkim) plažama?
Mislim da malo fali – samo više boljih natpisa sapisanim pravilima na nudističkim plažama i možda samo i dva zaštitara - da Bol ostane ponos hrvatskog turizma?


Z.H. (podaci poznati redakciji)

(objavljeno 14. 06. 2018.)


***************


alt


alt


CIVILIZACIJSKO (NE)DOSTIGNUĆE

U susret usvojenoj odluci o prikupljanju i zbrinjavanju kućnog otpada te razvrstavanju istog šaljem ove fotografije kao upozorenje o razini svijesti stanovnika našeg malog mista koji ovakvim primjerima dokazuju ne samo da nisu spremni na razvrstavanje otpada nego nisu sposobni ni obične vreće smeća ubaciti u kantu ili ne daj Bože odnijeti do prvog kontejnera. Ovo isto može biti pokazatelj i upozorenje za možebitni problem odlaganja smeća gostiju iz okolnih apartmana ljeti, što je već nažalost ustaljena praksa i nameće se kao jedan od većih komunalnih problema u Bolu. Šaljem vam ove fotografije da ih javno objavite i onima koji prepoznaju svoje ne-djelo neka im je na sramotu, a svim drugima neka bude upozorenje i primjer jednog civilizacijskog NE-dostignuća.


K. MARINKOVIĆ

(objavljeno 01. 02. 2018.)

***************


alt


MOŽE LI SE ZATVORITI „STARO“ GROBLJE?

Pročitao sam članak o bolskom groblju, i ostao preneražen. Naime, doslovce ste napisali, citiram "u planu je da se konzervira sadašnje groblje, i onemogući ukopi čak i u privatnim grobovima".
Postoji nekoliko nivoa problema koji ste načeli, i citirali, pretpostavljam, neka razmišljanja iz Općine Bol.
Prvi je civilizacijski. U Dalmaciji je dirano, koliko mi je poznato, od 1945.g. do danas, samo u groblje na Sustjepanu, u Splitu, i ono je preseljeno na Lovrinac. Židovsko groblje, na Prvoj vidilici, na Marjanu, je ostalo nedirnuto, iako se ukopi ne vrše od 2. svjetskog rata.
Drugi nivo je privatna svojina. Postoji kategorija vlasništva, grobnog mjesta i grobnice. Unutar okvira tog vlasništva, dokle ono traje, ne smije se nikom zabraniti ukopavanje svoje obitelji u taj grob. To pravo ide , kao i svako kad je u pitanju vlasništvo, tako daleko da zakon dopušta ukop u taj grob i drugim osobama čiji ukop dopusti vlasnik grobnog mjesta, pojedinac, ili familija.
Treći nivo je konfuznost onog koji je i "osmislio" citiranu ideju. Naime, ako je i postojala takva "službena ideja", onda se, kulturološki i vlasnički, trebalo pobrinuti za opciju preseljenja onih posmrtnih ostataka grobova u koje familija ima namjeru ukopavati i dalje, te u tom smislu s tom familijom sačiniti dogovor, o tehničkom, pravnom i financijskom dijelu međusobnih obveza.
Tu dolazimo do krucijalnog pitanja, da li je ovo sve samo probni balon, rajcanje stanovnika Bola, s ciljem da se "požure" kupiti grob ili grobnicu na novom groblju? Zar nije svojedobna anketa, s istaknutom okvirnom cijenom, bila jasan i nedvojbeni indikator što mještani Bola misle o tome?
Da ne duljim, smatram da je "plan" promašen, u prvom redu što takve odluke ne mogu donositi uski krugovi ljudi, bez izjašnjavanja građana Bola, kao prvih koji bi se trebali pitati, pravnika, konzervatora i čuvara baštine i prirode.
Hvala na uvrštenju.

(objavljeno 15. 01. 2018.)

*********


alt


alt

Kineske plaže danas, hoće li ovako biti i na Zlatnom ratu za 30 godina?


alt

Plaža Zlatni rat u špici sezone (2016. godina)


KAKO KONTROLIRATI PRENAPUČENOST?

Za razvoj i održivost kvalitete turizma u Bolu, od velike važnost je tko će biti koncesionar idućih 15 godina na plaži Zlatni rat. Već sada u Bolu tijekom sezone dnevno bude i do 10 tisuća ljudi, a većina njih bi na plažu Zlatni rat. Prema navodima iz Strategije razvoja turizma, trebalo biti na Zlatnom ratu biti mjesta za 2.850 kupača (10 kvadratnih metara po kupaču). Koncesionaru je u interesu da ih dođe što više, a Županija ne dozvoljava ograđivanje plaže.
Pretrpane plaže ležaljkama i ljudima ne mogu biti mamac za turiste i preporuka da dođu u Bol i iduće godine.
Kako izgledaju plaže u Kini, vidi se na slikama koje nam je poslao Davor Miškić uz pitanje: hoće li ovako za 30 godina biti i na Zlatnom ratu?

(objavljeno 08. 03. 17.)

***************


alt


NOVO GROBLJE: KADA ĆE KRENUTI - UBRZANO?

Mnogi rado čitaju portal boljani.info. I ja sam jedna od njih. Puno je lijepih naslova i tekstova. Možemo biti ponosni na naše malo mjesto za koje se čulo na daleko. Dosta je učinjeno u Bolu, ali može i više. Svaka čast uredniku gosp. Egekheru koji nas uvijek izvješćuje o nekim lijepim ili manje lijepim stvarima.
S nestrpljenjem čekam naslov „Započinje izgradnja groblja u Bolu!“ Znam da se radi na tome i da se mora vlasnicima uplatiti prva rata (a za to nije bilo novaca). Ima li sada? Žalosno je što se ima za manje važne stvari, a groblje je uvijek na zadnjem mjestu.
Nitko od nas nije nedodirljiv i neće živjeti vječno. To je jedino mjesto koje ćemo jednog dana svi trebati. Nadam se da ćete uskoro objaviti kako je vlasnicima isplaćena prva rata, i da sve ostalo ide po planu, ali ne usporeno nego ubrzano.

Tanja Eterović

(objavljeno 06. 09. 2016.)