Ja tako mislim

                                                                        

       Ovo je novo poglavlje gdje ćemo objavljivati vaša mišljenja, kritike, pohvale i prijedloge.

Naša je adresa: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it ili Press servis, Ruđera Boškovića 2, 21420 Bol.

Tekst mora biti potpisan punim imenom i prezimenom s brojem telefona ili mobitela radi dodatnih objašnjenja i dogovora.

Tekst može biti objavljen i potpisan s pseudonimom.

Mišljenja i gledišta objavljena u ovoj rubrici (poglavlju) nisu stav redakcije.

Redakcija sebi pridržava pravo kraćenja i opremanja tekstova.


xxxx


alt


JAVNI NERED

Svim korisnicima javnih prostora:
Dali bi netko od vas korisnika javnih prostora dozvolio da se u vašem dvorištu ispred vaše kuće postave panoi za iznajmljivanje čamaca, kante za smeće, neuredni cvijetnjaci, reklame, nosači suncobrana, kameni blokovi, šankovi i kojekakvi drugi rekviziti a da od toga nemate nikakve koristi?
Zbog čega je nered pod Ložom, u centru mjesta, na Studencu? Što je to  tako teško nakon naporne sezone potrošiti još par sati i cvijetnjake ukloniti ili makar staviti na jedno mjesto? Koliki je napor odviti par vijaka i ukloniti pano? Kome služi reklama za „nešto“  što ne radi? Kome služi reklama za iznajmljivanje čamaca koji su spremljeni na sigurnom? Kome, zašto, kako, mogao bi do sutra…
Gospodine Načelniče, gospodine Komunalni redar i gospodo Vijećnici život u mjestu prvenstveno moramo urediti za sebe, a onda će i gosti biti zadovoljni.
Javni je prostor naša slika i odraz stanja u Općini.

(Objavljeno 10. veljače 2018. na Boljani info)


JAVNI NERED 2
Prije nekoliko dana na moj upit jednom općinskom službeniku zašto se ne uklone panoi koji ničemu ne služe jer su slika nereda i neodgovornosti, odgovorio mi je: „To nije moja nadležnost“.
Na isto pitanje drugi je okrenuo glavu kao da ne čuje, a treći je dodao: „Ma kako ih nije sram…“
Da netko, a zna se tko, kaže: „Ukoliko ne ukloniš svoje panoe u roku šest minuta , slijedeću godinu nemaš koncesiju“, itekako bi ih uklonio, ali ovo je „specifična“ situacija.
Predlažem da se okite i neka svijetle, pa skoro je Božić.
Bol, Sv. Nikola 2018.
                                                                                                              Božo Nejašmić

(objavljeno 06. 12. 2018.)

**********


alt


GDJE ĆE GLAZBENA ŠKOLA?

U potpunosti se slažem  s prof. Jadrankom u svezi izmještanja Glazbene škole. Nova će galerija poslužiti jedino kao spomenik njenom donatoru. Što Bolu treba još jedna galerija uz ovu koju već ima - kvalitetnu i više nego dostatnu za šest mjeseci korištenja, jer ona kao i slični objekti spava zimski san.
Počela  sam raditi 1997. u spomenutoj zgadi - novi posao, novi prostor, novi problemi - a uz mene uselila i djeca.
I to s klavirom! Kakav košmar! Ja sam radila do večernjih sati - a i oni su  svirali jer se nisu mogli izredati za dana na jednom klaviru. I odjednom su meni olakšali turobne zimske večeri svojom glazbom te unijeli toplinu i život. Iako se nismo vidjeli - samo čuli - zavoljela sam ih. Istina, ljetni đezisti su me ometali u radu, pa ih je Jadranka nakon nekoliko zvučnih okršaja izmjestila. Za računovodstvo se može iznaći mjesto, ali djeca sigurno zaslužuju  ostati tu, pa makar se uz njih ugurala  i neka galerija koja ne iziskuje enormno velik prostor, jedino ako ne misle ugošćavati neke svjetske izložbe. A ako PZ-BOL ima viška prostora, što ga ne prenamijeni u muzej bolske poljoprivrede! Zasigurno bi se našlo dovoljno eksponata koji su tvorili početke ribarstva i poljoprivrede - to jest naše opstojnosti na ovim prostorima. Ali u Bolu je uvijek bilo važnija TKO NEŠTO ŽELI od onoga što je logičnije, pa će tako završiti i ova priča. Ni prva - a usudim se reći uz ovakvu konstalaciju vlasti - ni posljednja
.
                                                                                                          NEDA KRALJEVIĆ

(objavljeno 3. prosinca 2018.)

**********


alt


alt


SOS ZA BOLSKU GLAZBENU ŠKOLU

Glazbena škola Josipa Hatzea Područna osnovna glazbena škola „Bol“ osnovana je 1997. god. Smještena je na prvom katu zgrade koju je projektirao Ante Radić za Petra Nisetea, osnivača „Hrvatske čitaonice“ 1897. god. u svojoj kući.
Zahvaljujući pok. Lenku Dajaku, direktoru  Poljoprivredne zadruge, iz tog je prostora iselio svoju galeriju tadašnji načelnik Petar Ivulić i dan je Školi na korištenje.
U dvadeset godina djelovanja Škola nije samo doprinijela podizanju glazbene kulture pojedinaca, već i kulturne razine cijele zajednice. Njezini glazbeno obrazovani učenici su nukleus dječjeg zbora, klape, mandolinskog orkestra itd. Uspjesi njezinog učenika Vinka, na domaćim i stranim pozornicama, ponos su i promidžba našega mjesta.
Već osamnaest godina svojim sviranjem na svim svetim misama i vođenjem crkvenog zbora učenici Škole obogaćuju bogoslužje u našim crkvama. S takvim djelovanjem ne mogu se pohvaliti ni puno veće Škole. To je najdragocjeniji njezin doprinos zajednici, dovoljno velik i dostatan za opravdanost njezinog utemeljenja i djelovanja.
Poljoprivredna zadruga planira urediti i prenamijeniti prostor u galerijski. Kao vlasnici imaju na to pravo, a ljudi u ovome mjestu imaju se pravo upitati: zašto se jedan od najatraktivnijih prostora u samom centru ne bi mogao koristiti kao višenamjenski, kao npr. Galerija „Ivan Rendić“ u Supetru? Koliko će nova galerija doprinijeti odgojnom, kulturnom i duhovnom rastu pojedinaca i cijele zajednice? Hoće li imati osmišljeni program izvan sezone ili će taj novouređeni prostor biti samo još jedna lažna slika stanja i življenja u ovome mjestu? Imamo galeriju „Branislav Dešković“, drugu po vrijednosti i značaju  u Hrvatskoj. Tko je posjećuje izvan sezone? Hoće li nova galerija sa svojim umjetničkim djelima biti na opću korist zajednici ili samo spomenik njezinom donatoru i investitoru?
Škola je dobila nalog za iseljenje. Dano je priopćenje za javnost: privremeno bit će smještena u zgradi Osnovne škole, a trajno u Domu kulture. Načelnik se dogovorio s ravnateljem za smještaj jednog pianina, jer nije znao da Škola ima tri. Je li ikada bio u Školi? Ravnatelj može ponuditi jedino kut u kabinetu za zemljopis i povijest. Gdje će smjestiti druga dva? Kažu: „Drugi ćemo smjestiti u galerijski prostor Doma kulture.“ Znaju li da je pretvoren u skladišni? da se nalazi pored šanka? da nije primjeren za vježbanje klavira? A treći? Gdje će smjestiti sav inventar Škole: uokvirena priznanja sa natjecanja, fotografije učenika i glazbenih virtuoza, glazbenu enciklopediju i druge knjige iz područja glazbe, note, informativnu tablu, školsku tablu s crtovljem, klupe, stolice...? Sve to nabavljano, skupljano, rađeno, stvarano s puno ljubavi i entuzijazma! „Škola nam je bila drugi dom“, rekao je Vinko. Dvadeset godina volontiranja! Jedina nagrada bila je Radost! Zašto nam je oduzimate?
Svi učenici su imali ključ od škole da bi mogli vježbati u vrijeme koje im odgovara jer nisu svi roditelji u mogućnosti nabaviti skupi instrument. Ključ od zgrade Osnovne škole ne mogu dobiti. Kažu: „Vježbat će u Domu kulture.“ U tom bučnom i mnogim aktivnostima natrpanom prostoru je nemoguće muziciranje.
Kada će se urediti potkrovlje Doma kulture, gdje će se Škola trajno smjestiti, ako znamo da radovi još nisu počeli i da je zahtijevan projekt i posao? Je li to uopće primjeren prostor za Školu koja uvijek teži biti što niže.
Zašto je  izostao dogovor i promišljanje o primjerenom prostoru dislokacije Škole odmah pri planiranju prenamjene prostora? A to je bilo još prije ljeta. Zašto su odbijani prijedlozi za zajedničkim dogovorom svih koji su mogli doprinijeti pronalaženju rješenja?
Jesu li mogla biti barem privremena rješenja: dvije sobe iznad Konzuma koje čekaju biti spavaonice za sezonske radnike zaposlene u Konzumu? Je li Općina mogla naći za njih smještaj? Ili jedna kućica na Benačici koju iznajmljuje ljeti Srednja škola? Kao trajno rješenje zar nije mogao biti prostor u kojem je smješteno komunalno poduzeće, a u koje će useliti Fina? Zar Fini treba toliki prostor? On bi bio idealan za Glazbenu školu!
Moramo se zapitati: koliko je nadležnima u ovome mjestu stalo do kulturnih institucija, do odgoja djece i mladih i svekolikog življenja dostojnog Čovjeka?

                                                                                                            Jadranka Nejašmić

(objavljeno 30. studenoga 2018.)

**********


alt

Posjetitelji na Vidovoj Gori trebaju gledati samo naprijed, prema Hvaru ...


DRUGI O NAMA: PRIMJEDBE BICIKLISTA

Biciklistički turizam je u usponu zadnjih godina i dosta je napravljeno sa obilježavanjem biciklističkih ruta po Braču.
Mislim da bi bilo vrijeme da se asfaltira ili barem popravi cesta od Murvica do Farske kao i uspon kod Farske.
Vidikovac na Vidovoj Gori je jako lijep sa novim klupicama i stolom. Mislim da bi bilo potrebno postaviti još stolova i klupica.
Stari napušteni restoran izgleda strašno. Nekadašnja lijepa terasa, sada je smetlište starog namještaja – sramota!
Ne razumijem da nitko nema interesa prodati flašu vode ili neki sok stotinama turista što svaki dan dolaze na vrh Brača?
Vidikovac, cijeli vrh i parkiralište nemaju niti jednu kantu za smeće!?
Vlasnici raznih zemljišta između Vidove Gore i aerodroma bi mogli biti malo susretljiviji prema biciklistima i šetačima. Razumijem da su ograde potrebne zbog životinja, ali neljubazni i agresivni natpisi su totalno nepotrebni. Biciklisti i šetači ne rade nikakvu štetu prolazeći po stazama kroz njihova imanja i svi mi uredno zatvaramo prolaze u ogradi iza sebe.

Lijep pozdrav,

                                                                                                                 Sven Ullrich
                                                         Aktivni turist i višegodišnji zaljubljenik u Bol/Brač

(objavljeno  03. 07. 2018.)

************


alt


MOŽE LI BOL PLATITI ZAŠTITARA NA (NUDISTIČKIM) PLAŽAMA?

Bilo bi mi zaista draže da ne osjećam potrebu za pisanjem ovog pisma.
Hrvatica sam koja gotovo dvije dekade zivi u inozemstvu.
Puno putujem, volim upoznavati različite kulture i učiti od njih, volim otvoren um, liberalnost ali isto tako poštujem tradiciju i kulturne običaje.
Iako sam gore “sa kontinenta”, osjećam se jako povezana sa Jadranskim morem, a posebno sa otocima i otočanima, svake se godine iznova zaljubljujem u mirise, zvukove, boje…
I predivno mi je cuti lokalna narječja, popričati se i našaliti se sa ‘domaćima’ i osjetiti se - ‘doma’.
Jer nema veze koliko jezika pričate, čarobno je pričati svoj jezik i slušati odzvuk tog našeg divnog jezika na različitim narječjima!

I baš radi toga što ne samo da volim nego obožavam naše ljude i ovaj prostor – odlučila sam napisati ovo pismo.
Naturista sam skoro 20 god, i zapravo mi je od svih mjesta na svijetu u Hrvatskoj uvijek bilo najljepše na našim FKK plažama.
I bila sam oduševljena kada sam prvi puta ove godine došla u Bol, jer FKK plaža ovdje ima dosta i nisu daleko od centra.
Međutim moje oduševljenje je ubrzo splasnulo zbog muškaraca koji su ili otvoreno buljakali, ili mi se uvaljivali na tim istim plažama (izgleda da je pozivnica gola žena koja je sama), ili me slikali, pa čak i očekivali da im poziram, ili otvoreno ispred mene masturbirali.
Najgore mi je od svega bilo što su to sve bili naši ljudi, ne stranci.
Prije pisanja ovog pisma popričala sam sa mještanima Bola, starima, mladima, ženam a i muškarcima.
Željela sam čuti njihovo mišljenje i rješenje ovog problema.
Osim sleganja ramenima, hihotanja, ‘sama si gola to tražila’, ‘tako je to u nas’,  ‘naši muskarci su primitivci’, ‘ja se nikako ne bih mogla skinit gola kao žena iz Bola’, ‘Balkanci ostaju Balkanci’, nitko nije predložio neko rješenje osim što su me uputili na općinu da se tamo ‘žalim’.
Ima li ikakve šanse da općina Bola izdvoji šolde za sigurnost i udobnost ljudina  (nudističkim) plažama?
Mislim da malo fali – samo više boljih natpisa sapisanim pravilima na nudističkim plažama i možda samo i dva zaštitara - da Bol ostane ponos hrvatskog turizma?

                                                                                           Z.H. (podaci poznati redakciji)

(objavljeno 14. 06. 2018.)

**********


alt


ODMOR U POŠTANSKOM UREDU

Na ovom se portalu već pisalo o ovoj pojavi, no, očito, nema odjeka. I danas smo se zatekli, ja i desetak stranaca, pred zatvorenim vratima poštanskog ureda u Bolu, gdje od 11 do 11:30 sati zaposlenici imaju odmor!

Nitko normalan neće zanijekati pravo ijednom zaposlenom u RH na dnevni odmor, koji mu je zajamčen radnim i kolektivnim ugovorom, no poštanski ured daje USLUGE, i ne može se ponašati različito od svih ostalih sudionika u turističkoj ponudi turističkog mjesta. Dvije su službenice, što je normalnije i logičnije nego da ne koriste odmor u isto vrijeme, pa da svi sudionici turizma budu zadovoljni? Već dugo slušamo kritike na njihov rad, neobučenost, i neprijaznost prema korisnicima njihovih usluga. Mora li to tako?

Bol 11. lipnja 2018.g.

Boris Đorđević   

**********


alt


alt


ZAR JE TO BOLSKO GROBLJE?

U vezi groblja već sam pisala nekoliko puta. Svaki put kada netko spomene izgradnju novog groblja uvijek neke nove informacije. Barem kada bi mi mogli mijenjati termine našeg odlaska s ovog svijeta kao i vi o početku izgradnje, možda nam ne bi ni trebalo novo groblje. Do kad ću od srama pognuti glavu kada me mnogi upitaju: „Gdje je drugo groblje. Zar je to bolsko groblje“? Moram napisati da ima nekoliko oštećenih nadgrobnih ploča. Po njima mnogi gaze, jer drugačije se i ne može. Moglo bi se dogoditi da netko živ upadne u grob (ne daj Bože). Mislim da bi oni koji su zaduženi za groblje (iako smo svi zaduženi) trebali pogledati kako izgleda pa bi možda mogli dati neke upute kako održavati zajedničke grobnice da barem malo popravimo izgled našeg malog bolskog groblja, jedinog kojeg imamo, sam Bog zna do kada!
                                                                                                               Tanja Eterović

(objavljeno 30. 05. 2018.)

**********


alt


BETONIZACIJA I DEVASTACIJA BOLSKOG TURIZMA

Zonja brokva u kapsil Bola,
kakvoga smo nekad poznavali,
i uživali u njemu


Pažljivo čitam sve što se objavi na boljani.info. Tako, prije desetak dana pročitah da je načelnik sam odlučio da dadne kompleks parkinga, iznad moje kuće, Bluesun-u, za potrebe uskladištenja šuta i materijala, kad krene rušenje starog, i izgradnja novog Borka.
Prije deset dana, navečer, smo imali prolom oblaka, niz Bračku cestu se slivala rijeka, duboka i do 15 cm, a od kuće Matjašić Roka, do šumice, je tekla rijeka, dubine 10 cm.
Kako s lanjskim radovima nije sanirano najdonje parkiralište, nije učinjeno ono najosnovnije, potporni zid, koji bi sprečavao da se rasuti materijal spoji s bujicom, pa svaka obilnija kiša nosi goleme količine zemlje i šljunka.
Osim toga, nisu urađene (obnovljene) rešetke sa sakupljalištima bujica, poviše, i ispod raskršća (rotora). Tim aktom nečinjenja investitor je garantirao građanima Bola rijeke po županijskoj cesti, garnirane zemljom, žalom i ostacima građevinskih materijala.

Rečeni parking (stovarište materijala, od 1.10.) je samo povod mog pisanja.
Glavni razlog je plan Bluesun-a da izgradi golemi novi hotel Borak.
U startu se slažem s dijelom vijećnika, i mnogim slobodnomislećim ljudima, kojima je Bol na, i u, srcu, da to treba dati, ne na uvid, nego na javnu raspravu, jer predloženo nije u interesu Bola, bolskog turizma, i koristi za stanovnike Bola.
Dapače, svaki od navedenih razloga je na štetu, svih narečenih čimbenika.
Preizgrađenost parcele.
Golemi kapacitet.
Golemi potrošač (korisnik) struje, vode i kanalizacije.
Mala ili nikakva korist za Bol.
Vjerojatna (konačna) uzurpacija plaže ispod hotela.
Dio betonizacije i ibicizacije, jednom riječju urbicid.

Ovo posljednje se "uklapa" u rezultate aktivnosti vijećnika Bola, zadnja dva desetljeća. Jer, sva prekomjerna, i nepotrebna betonizacija je "pokrivena" njihovim odlukama!
Ponavlja se, u milimetar isto, španjolski scenario, iz kojega nisu izvukli pouku.

Bolom kruži priča, da je općinarima bio predstavljen i model budućeg hotela Park, gdje je bila predviđena izgrađenost skoro 100%, i čiji su prijedlog, navodno, općinari odbili.
Informacija da je Bluesun uknjižen na vodosakupljalište u Podbarju, graniči s naučnom fantastikom. Javno dobro , koje je kralj Aleksandar poklonio Bolu, na njegovo korištenje i dobrobit, sada je "vlasništvo" tvrtke, koja sutra može biti turska.

Posebna priča je štorija o mogućoj izgradnji nastambi za radnike u Podbarju.
Zar svi u Općini pate od amnezije? Zar su zaboravili na Šarićeve "nastambe za radnike" koje su, nakon par godina postale Beach garni hotel Zlatni rat?
Općina nije od toga uprihodila ništa.

I na kraju, ali, Bože sačuvaj, ne zadnje, infrastruktura.
Svi se sjećaju lanjske eksplozije u trafostanici hotela Elaphusa. Preopterećenost, jer je radila bez rezerve snage.
G. Trutanić, direktor Vodovoda Brač ističe kako, citiram, "dobrim gospodarenjem imaju cca 9% rezerve". Sranje, da izvinite na izrazu, to je ništa, a ne rezerva. Govorim odgovorno, jer sam radio na obnovi infrastrukture u poratnoj BiH, i znam što je pričuva sustava, a što operativna količina.
Kanalizacija nam je na nivou kada je sagrađena, 1986.g.
Mažu nam oči desalinizatorom, koji ne rješava problem ni hotela, a kamoli kapaciteta u hotelskom naselju!

Sve energetske resurse su financirali građani Brača i Bola, ne hotelske aglomeracije.
One samo koriste blagodati koje su im osigurale lokalne zajednice, koje su, u pravilu, za te zahvate posezale uvijek i samo u džepove građana.

Hrvatskim jezikom rečeno, stanovnici su financirali megabogataše. Priča se ponavlja.

Zašto? Zato jer smo već prije deset godina udarili u plafon održivog nivoa turizma.
Pritisak individualnog i međunarodnog kapitala je enorman, slomili bi se i jače osobe od krhkih općinskih vijećnika.

Znači, već desetak godina oni koji vode Bol rade u korist naše, i Vaše, štete, i toga su svjesni. Da li su svjesni činjenice da ovim, skorim, potezima definitivno uništavaju Bol?

Pala mazga, pri jematvu …


U Bolu, 13. svibnja 2018.g.            
                                       Boris Đorđević


**********


alt


NAKON NEPRIHVAĆANJA MOLBE

Iz izvješća sa sjednice Vijeća Općine o molbi M. Mijića kojeg ste objavili prije neki dan vidljivo je slijedeće:

1.    vijećnici nisu imali detaljnu i točnu informaciju o predmetnoj temi. Da su predsjednik vijeća i načelnik željeli detaljno informirati članove vijeća i građane bili bi pozvali gosp. M. Mijića ili moju malenkost na sjednicu vijeća.

2.    da su pažljivo pročitali dostavljene im materijale ne bi ni raspravljali o ovom jer je iz priloženih materijala sve jasno

3.    načelnik sam priznaje da nije problematičan drugi kat već je to stvar poštivanja dogovora zaboravljajući (?) da je upravo on taj koji je zbog svog nerazumijevanja pobio dogovor (ovo mi je potvrdio i jedan njegov vijećnik)

4.    “sporni” drugi kat tek sad se spominje, a prije osam godina o tome nije bilo spomena

5.    načelnik je i ovim predmetom prevario vijećnike i građane, te dokazao da mu ni laž nije strana, a nažalost vijećnici su mu povjerovali (dali su morali?) i usprotivili se Zakonima RH, odredbama PPU općine Bol i zdravoj pameti. Bravo!

Umjesto da su vijećnici svim silama dali prilog i nastojali urediti najružniju javnu sliku u centru Bola, podržali su nered kao sastavnicu našeg života.

Gospodo vijećnici (ne svi) i načelniče dali ste čuli da je za Uskrs papa Franjo  rekao: “Zar vas nije sram da nemate srama”.

I  ne zaboravite da niste za vječnost.


24. travnja 2018. god.                                                       
                                                                                            Božo Nejašmić

(objavljeno  25. 04. 2018.)

***************


alt


BOLSKE MUKE PO GRADITELJIMA

Nisam arhitektonske struke, ne razumijem se u građevinarstvo, čak mi je i estetika slabija strana. No, ima nešto što mi bode oči. Prije 15-ak godina, na Glavici, osvanuo armiranobetonski zid, afilo s bolskom zaobilaznicom.

Nitko, pa ni nadležni da bar trznu ! Napravio se ogradni zid, ispred hotela Vila Džamonja, na 10 cm od županijske ceste. Na šetnici, oko kuće ruskog vlasnika neprirodno visok ogradni zid. Ispod kuće Roka Matjašića niknuo golemi bijeli zid, visine preko dva metra. U mom susjedstvu, ispred fasade hotela u izgradnji, osvanuo armiranobetonski zid, visine preko 3 metra, afilo sa rubom parcele. Sličan "niče" u susjedstvu, u sad već bivšoj šumici.

Svi navedeni, a naveo sam samo neke, ukazuju na niz propusta, brojnih faktora, koji utječu na uvjete gradnje, izvedbu, kontrolu, a samim time i na zakonitost cijelog postupka.

Domorocima je sve veća knedla u grlu, jer se osjećaju kao građani drugog reda. Osjećaj je jednoznačan, svim onima koji su poštovali zakon, od svog prvog čina ka izgradnji kuće za život svoje obitelji, se čini da onaj koji ima novaca može raditi što ga je volja, a mali čovjek mora bezpogovorno, i bezuvjetno slijediti zakon, uobičajene građevinske i arhitektonske uzance, s naglaskom na lokalitetu, ipak smo mi u Dalmaciji, a ne na Kosovu i Metohiji, gdje sam jedino vidio u životu zidove oko avlije i/ili imanja, od dva metra, pa i više.

O estetici armiranobetonskih zidova nisam pozvan govoriti, sukladno vlastitom izričaju, iz prve rečenice, ali duboko vjerujem da nikakva kozmetika ne može popraviti dojam.

Kao dokaz mojoj tvrdnji, podsjećam čitateljstvo na slučaj zida, zapadno od benzinske pumpe. Zid , koji je lokalni vrhunski meštar još vrhunskije napravio, s domaćim kamenom, i kojeg su svi stranci snimali, i nosili kući kao vrijedan suvenir, je bio maknut, i umjesto njega stavljen tzv. bijeli beton. Ni tada se nije oglasila, ni arhitektonska, ni novinarska struka, nijednoj na ponos. Ostaje nama, laicima, da se ovako javljamo, kao glasovi vapijućih u pustinji.

Ostaje nam za vjerovati da će se konačno dogoditi Saga o popločavanju prostora ispred samostanske crkve, jer su nas previše muljali, o smještaju kamena, do tobožnjih uvjeta Konzervatorskog zavoda.


U Bolu , 4. ožujka 2018.g.
Boris Đorđević

(objavljeno  05. 03. 2018.)

***************


alt


alt


JAVNI NERED

Svim korisnicima javnih prostora:
Dali bi netko od vas korisnika javnih prostora dozvolio da se u vašem dvorištu ispred vaše kuće postave panoi za iznajmljivanje čamaca, kante za smeće, neuredni cvijetnjaci, reklame, nosači suncobrana, kameni blokovi, šankovi i kojekakvi drugi rekviziti a da od toga nemate nikakve koristi?
Zbog čega je nered pod Ložom, u centru mjesta, na Studencu? Što je to  tako teško nakon naporne sezone potrošiti još par sati i cvijetnjake ukloniti ili makar staviti na jedno mjesto? Koliki je napor odviti par vijaka i ukloniti pano? Kome služi reklama za „nešto“  što ne radi? Kome služi reklama za iznajmljivanje čamaca koji su spremljeni na sigurnom? Kome, zašto, kako, mogao bi do sutra…
Gospodine Načelniče, gospodine Komunalni redar i gospodo Vijećnici život u mjestu prvenstveno moramo urediti za sebe, a onda će i gosti biti zadovoljni.
Javni je prostor naša slika i odraz stanja u Općini.
                                                                                                              Božo Nejašmić

(objavljeno  10. 02. 2018.)

***************


alt

Čitanje testamenta na suđenju Juri Karnevalu, na Studencu 2017. godine


KARNEVALADA

U Bolskoj kronici od 03. veljače na pitanje Tonča Kukoča Bagera koliko se troši za zimski, a koliko za ljetni karneval Načelnik je odgovorio: „postoji Udruga koja organizira zimski karneval, a oni nisu, kada je to trebalo, dostavili svoj plan potreba“
Načelnik reče i ostane živ. Naravno, nitko od članova vijeća nije postavio pitanje koja je to udruga i kako se zove? Tko vodi tu udrugu? Gdje joj je sjedište?
To što Načelnik ne zna tko organizira karnevaladu to me ne ćudi, jer sam nikada nije u tome učestvovao, ali izuzev časnih iznimaka ni mnogi članovi vijeća se ne mogu pohvaliti svojim angažmanom u karnevalskim zbivanjima.
Ali da su Načelnik i članovi vijeća pročitali, a morali bi znati,  koja je osnovna djelatnost Centra za kulturu općine Bol, Načelnik ne bi ovako odgovorio već bi odgovorio na konkretno postavljeno pitanje. Ovako je Bager i svi mi ostali bez odgovora i nikom ništa. Nevjerojatno, ali istinito, Bager pita za „jabuke“, a Načelnik odgovara o „avionima“.
Nekada se govorilo i radilo o karnevaladi mjesec prije i mjesec nakon karnevalade. Plakati su najavljivali karnevalska događanja,  veselilo se jelo i pilo u hotelskim salama.  Sada „Udruga“ radi s malim plakatićima , veliki su namijenjeni za ljetni karneval (to je naša tradicija), veseli se u Dva ferala, jede se pašticada u plastičnim tanjurima s plastičnom viljuškom i bez noža zahvaljujući upravo „Udruzi koja organizira zimski karneval“. Hvala!

Božo Nejašmić 

(objavljeno  06. 02. 2018.)

***************


alt

Parking na ulazu u Bol gdje se planira gradnja hotela, trgovačkog centra, garaža ...


alt

Nakon stambenog naselja Ratac, u narodu nazvanog Bosanski Novi, na zapadnom dijelu Bola izgrađeno je apartmansko naselje nazvano Bol 3 ili Herceg Novi


PRIPREMA LI SE NOVA BETONIZACIJA?

Prekjučer smo pročitali na ovom portalu da je OV Bola na svojoj prvoj sjednici u 2018.g. donijelo Odluku o izradi urbanističkih planova za dvije lokacije. Jedna od njih je parkiralište na ulazu u Bol.

Vijest, na prvi pogled, "obična" i "normalna". Međutim, ona je sve, samo ne to.

Svatko, kome je Bol na srcu, i u glavi, se ježi koža, i diže kosa na glavi. Utire se staza za daljnju megalomaniju betoniziranja Bola, a što je megamix političkih garnitura vrlo "uspješno" radio zadnja tri mandata. Vizure Bola su odavno narušene, ovo je samo još jedan prst u oko svakom dobronamjerniku, bilo turistu, ili zaljubljeniku u Bol. Prvi dojam, putniku s automobilom, će, znači, ubuduće biti velebna betonska zdanja, kakva i sada niču u blizini rotora.

Ne trebam podcrtavati da se svi ti betonski objekti rade u maksimalnim gabaritima parcela, redovito iznad 90% izgrađenosti, bez zelenih površina, trotoara, pješačke i biciklističke staze su misaona imenica.

Zar pogled na naselje koje je "niklo" iznad Kupine sve ne govori. Bez propisne širine cesta, trotoara, vrtova, i uopće zelenih površina, a da o parkinzima ne govorimo. Infrastruktura puca po svim šavovima!

Kad su se lani raskopavale ceste, za izgradnju rotora, i okolo njega, svjedočili smo i polaganju mnogih cijevi, koje nisu bile u projektu, i, samim time i u građevinskoj dozvoli. Da li je to netko bacao "punat naprid"? Da li je to netko stvarao pretpostavke za ono o čemu bi neuki stanovnici Bola tek trebali diskutirati na Javnim raspravama koje su najavljene? Reda radi? Da se umiri savjest gđe Demokracije?

Početkom devedesetih smo, kao zemlja, bili prijateljski upozoreni od Španjolske, da ne upadnemo u zamku, u koju su oni, po vlastitom priznanju, zbog pohlepe i vlastite gluposti upali. Ta "španjola" se ovaj put zove betonizacija i urbicid, a po izvorištu događanja IBICIZACIJA. Ništa mi nismo slušali, nismo izvukli pouku, bazirajući se na analizama njihovih pogrešaka. Tipično balkanski, treba to provat na svoju škinu, nema veze za sva tuđa istovrsna iskustva!

Vjerujem da će se "probuditi" i mnoge udruge, u prvom redu Za bolji Bol, jer ako ovdje ne daju svoj pravi doprinos, onda ne vidim svrhu postojanja istih. Ne prozivam nikog, pa ni njih, ali, do sada, u ovoj ofenzivi betona, i stvaranja novih građevinskih zona se baš nisu iskazale.

Vederemo...

                                                                                                         Boris Đorđević

(objavljeno  05. 02. 2018.)

***************


alt


alt


CIVILIZACIJSKO (NE)DOSTIGNUĆE   

U susret usvojenoj odluci o prikupljanju i zbrinjavanju kućnog otpada te razvrstavanju istog šaljem ove fotografije kao upozorenje o razini svijesti stanovnika našeg malog mista koji ovakvim primjerima dokazuju ne samo da nisu spremni na razvrstavanje otpada nego nisu sposobni ni obične vreće smeća ubaciti u kantu ili ne daj Bože odnijeti do prvog kontejnera. Ovo isto može biti pokazatelj i upozorenje za možebitni problem odlaganja smeća gostiju iz okolnih apartmana ljeti, što je već nažalost ustaljena praksa i nameće se kao jedan od većih komunalnih problema u Bolu. Šaljem vam ove fotografije da ih javno objavite i onima koji prepoznaju svoje ne-djelo neka im je na sramotu, a svim drugima neka bude upozorenje i primjer jednog civilizacijskog NE-dostignuća.
                                                                                                             K. MARINKOVIĆ

(objavljeno 01. 02. 2018.)

***************


alt


MOŽE LI SE ZATVORITI „STARO“ GROBLJE?

Pročitao sam članak o bolskom groblju, i ostao preneražen. Naime, doslovce ste napisali, citiram "u planu je da se konzervira sadašnje groblje, i onemogući ukopi čak i u privatnim grobovima".
Postoji nekoliko nivoa problema koji ste načeli, i citirali, pretpostavljam, neka razmišljanja iz Općine Bol.
Prvi je civilizacijski. U Dalmaciji je dirano, koliko mi je poznato, od 1945.g. do danas, samo u groblje na Sustjepanu, u Splitu, i ono je preseljeno na Lovrinac. Židovsko groblje, na Prvoj vidilici, na Marjanu, je ostalo nedirnuto, iako se ukopi ne vrše od 2. svjetskog rata.
Drugi nivo je privatna svojina. Postoji kategorija vlasništva, grobnog mjesta i grobnice. Unutar okvira tog vlasništva, dokle ono traje, ne smije se nikom zabraniti ukopavanje svoje obitelji u taj grob. To pravo ide , kao i svako kad je u pitanju vlasništvo, tako daleko da zakon dopušta ukop u taj grob i drugim osobama čiji ukop dopusti vlasnik grobnog mjesta, pojedinac, ili familija.
Treći nivo je konfuznost onog koji je i "osmislio" citiranu ideju. Naime, ako je i postojala takva "službena ideja", onda se, kulturološki i vlasnički, trebalo pobrinuti za opciju preseljenja onih posmrtnih ostataka grobova u koje familija ima namjeru ukopavati i dalje, te u tom smislu s tom familijom sačiniti dogovor, o tehničkom, pravnom i financijskom dijelu međusobnih obveza.
Tu dolazimo do krucijalnog pitanja, da li je ovo sve samo probni balon, rajcanje stanovnika Bola, s ciljem da se "požure" kupiti grob ili grobnicu na novom groblju? Zar nije svojedobna anketa, s istaknutom okvirnom cijenom, bila jasan i nedvojbeni indikator što mještani Bola misle o tome?
Da ne duljim, smatram da je "plan" promašen, u prvom redu što takve odluke ne mogu donositi uski krugovi ljudi, bez izjašnjavanja građana Bola, kao prvih koji bi se trebali pitati, pravnika, konzervatora i čuvara baštine i prirode.
Hvala na uvrštenju.

                                                                                                          Boris Đorđević

(objavljeno 15. 01. 2018.)
 

***************

*********



alt


alt

Kineske plaže danas, hoće li ovako biti i na Zlatnom ratu za 30 godina?


alt

Plaža Zlatni rat u špici sezone (2016. godina)


KAKO KONTROLIRATI PRENAPUČENOST?

Za razvoj i održivost kvalitete turizma u Bolu, od velike važnost je tko će biti koncesionar idućih 15 godina na plaži Zlatni rat. Već sada u Bolu tijekom sezone dnevno bude i do 10 tisuća ljudi, a većina njih bi na plažu Zlatni rat. Prema navodima iz Strategije razvoja turizma, trebalo biti na Zlatnom ratu biti mjesta za 2.850 kupača (10 kvadratnih metara po kupaču). Koncesionaru je u interesu da ih dođe što više, a Županija ne dozvoljava ograđivanje plaže.
Pretrpane plaže ležaljkama i ljudima ne mogu biti mamac za turiste i preporuka da dođu u Bol i iduće godine.
Kako izgledaju plaže u Kini, vidi se na slikama koje nam je poslao Davor Miškić uz pitanje: hoće li ovako za 30 godina biti i na Zlatnom ratu?

(objavljeno  08. 03. 17.) 

***************


alt


NOVO GROBLJE: KADA ĆE KRENUTI - UBRZANO?

Mnogi rado čitaju portal boljani.info. I ja sam jedna od njih. Puno je lijepih naslova i tekstova. Možemo biti ponosni na naše malo mjesto za koje se čulo  na daleko. Dosta je učinjeno u Bolu, ali može i više. Svaka čast uredniku gosp. Egekheru koji nas uvijek izvješćuje o nekim lijepim ili manje lijepim stvarima.
S nestrpljenjem čekam naslov „Započinje izgradnja groblja u Bolu!“ Znam da se radi na tome i da se mora vlasnicima uplatiti prva rata (a za to nije bilo novaca). Ima li sada? Žalosno je što se ima za manje važne stvari, a groblje je uvijek na zadnjem mjestu.
Nitko od nas nije nedodirljiv i neće živjeti vječno. To je jedino mjesto koje ćemo jednog dana svi trebati. Nadam se da ćete uskoro objaviti kako je vlasnicima isplaćena prva rata, i da sve ostalo ide po planu, ali ne usporeno nego ubrzano.

                                                                                                                 Tanja Eterović

(objavljeno  06. 09. 2016.)