DRUGI O NAMA

Prošlogodišnji nositelji Velikog križa i Golubice: Vedran Krunić i Marijana Soljačić (foto: Tino Pavišić)

PROCESIJA PRIKO POJA

Prenosimo tekst iz portala Direktno gdje se piše o procesiji "Priko poja" u razgovoru s Vinkom Karmelićem i prošlogodišnjom nositeljicom križa Golubice Mirjanom Soljačić:

Tradiciju je za portal Direktno približio Vinko Karmelić, profesor u glazbenoj školi Pavla Markovca u Zagrebu, jedan od umjetničkih voditelja Akademskog zbora "Concordia discors" Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te zborovođa Dječjeg zbora HRT-a, čija obitelj njeguje tradiciju održavanja procesije, a otac vodi evidenciju križonoša. "Kada je pokrenuta procesija 'Priko poja' u povijesti ne možemo znati, ali procesija je zapravo dio pobožnosti u Katoličkoj Crkvi, pogotovo karakteristično za Mediteran. Tako da konkretan datum, tj. godinu nemamo. Procesija je bila ukinuta, zadnja je bila 1956., zabranom tadašnje vlasti i tako da do 1997. procesija zapravo nije postojala. Godine 1997. ponovno je obnovljena i do današnjih dana se održala", kazao nam je.

Specifično za ovu procesiju je da se muškarci i žene godinama unaprijed zapisuju kada će u procesiji nositi križ. U nastavku razgovora Karmelić je istaknuo da je križonoša u procesiji muškarac kojemu je barem jedno od roditelja iz Bola. "Moj tata Lovro Karmelić Rade ima tu knjigu u kojoj se zapisuje, a naslijedio ju je od pokojnog Rudija Cvitanića. Za sada su zapisane križonoše do 2065. za muški, veli križ. U njoj sudjeluju i drugi križevi. Posebno ću istaknuti križ 'Golubicu' koju nose žene, što nije tako stara tradicija. Unazad 30 do 40 godina žene nose taj križ za koji se također zapisuju", kazao je. Kod ženskih križonoša, kazao je da nije važno jesu li im roditelji iz Bola. Istaknuo je da osim muškog i ženskog križa postoje i drugi križevi: Bratimski križ, križ od Kolone, Muka, Trnovi križ (koji ide prvi), Privatni križevi, manji križevi iz crkve.

"Procesija kreće iz samostanske crkve, kako bi mi u dijalektu rekli 'vele crikve', ide do male crkve, odnosno 'male crikve', župne crkve u mjestu. Iz male crkve ide prema Zlatnom ratu, penje se uz brdu prema Koštilu, ide u Podbarje do kapelice sv. Josipa, ide se iznad mjesta i ponovno se vraća u samostan, u velu crkvu. Iz vele crkve se nazad vraćamo u malu crkvu, župnu crkvu u kojoj završava procesija. Proces je duga oko 11 kilometara. U procesi sudjeluju i stariji i mlađi, djeca najčešće zapravo nose ove male, privatne križeve ili zapravo male križeve iz crkve, a u večernjoj procesiji djeca imaju ulogu kao ministranti i oni koji nose ferale (fenjere, op.a.)", kazao je.

Bolka, psihologinja sa zagrebačkom adresom, Mirjana Soljačić prošle je godine u procesiji nosila ženski križ pa je za portal Direktno podijelila svoje iskustvo. "Za mene je nositi križ, u narodu poznatog kao 'Golubicu' u pučkoj procesiji 'Priko poja', bila iznimna čast. Od malih nogu bila sam angažirana u bolskoj župi, prvo kao ministrantica, a potom i kao zborovođa, tako da otkad znam za sebe 'Velo šetemona' (Veliki tjedan, op.a.) ima važnu ulogu u životu mene i moje obitelji. Nona (baka, op.a.) s majčine strane, njena sestra, mama, dvije sestre i ja pjevamo skoro cijeli svoj život u župnom zboru koji aktivno sudjeluje u uveličavanju misa i obreda Velikog tjedna. U te dane, pjevanje je posebnije, bogatije, prepuno prekrasnih bolskih tradicijskih napjeva. Tako mise i obredi Velikog tjedna postaju središnji dio dana svih nas, po kojem se sve drugo ravna, za koji se zajedno pripremamo", kazala nam je.

I danas se, istaknula nam je, sjeća prvog Velikog petka kada kao djevojčica nije mogla sudjelovati u procesiji zbog bolesti i kad je s prozora doktorske ordinacije čeznutljivo gledala svoje prijatelje, njihove roditelje, none i nonote (bake i djedove, op.a.), sve generacije kako prolaze centrom mjesta, u jednoj procesiji, za križevima, u jednoj tradiciji, u molitvi i zajedništvu. "I sada, kada je život napravio svoje i odveo me u Zagreb, prioritet je i dalje jasan – 'za Veliki petak sam doma' (i znam da nas ima još). Odgajana u tom duhu, dolazak 2023. i sestrinog nošenja križa, a potom i moje 2024. godine, bili su logični i dugo iščekivani nastavak našeg puta za koji smo se do tog trena svjesno ili nesvjesno pripremale, a za koji nas je mama zapisala prije više od 15 godina. Mlađa sestra će svoj red dočekati 2042. godine", prisjetila se Bolka.

Taj križ ju je, kako nam je rekla u razgovoru, oduvijek i intrigirao, s obzirom na to da nije baš na prvu uočljiv - u lijevom kutku, na bočnom zidu župne crkve. "Ali, ispod njega sam provela godine i godine, svirajući jutarnju nedjeljnu misu, upravo u tom kutku. Uvijek mi je pogled bježao prema njemu, tada još nesvjesna da će doći vrijeme i za mene da imam tu čast nositi ga na Veliki petak, 29.3.2024. Taj dan sam shvatila zbog čega mi je veliki dio života najdraža molitva 'Dušo Kristova', a pogotovo zaziv 'Među rane svoje sakrij me', kao i stih jednog bolskog napjeva koji ori kroz veliki dio Velikog tjedna - 'Pokorno sada sakrit se želim u rane za me podnesene'. S obzirom na to da mi je vrlo brzo nakon početka procesije, to 'slučajno' postala strjelovita molitva kroz cijelu procesiju, vrlo brzo mi je sve bilo jasno. Ne bojim se rana, one su Njegova ljubav u čijem središtu želim biti šćućurena, želim biti u Njegovoj muci i pomoći Mu nositi taj križ, korak po korak. Željela sam taj put prikazati kao žrtvu, nositi 'teret' vjere, pokazati veliku zahvalnost na svemu do sada i spremnost na sve ono što me dalje čeka", rekla je Soljačić.

"Naravno da je to sa sobom nosilo i veliku duhovnu odgovornost i pripremu pa sam tome tako i pristupila. Zaista osjetiš, uz svoje, i terete ljudi koji sudjeluju u procesiji, ali isto tako osjetila sam i njihovu molitvu za mene, okružena obitelji i bliskim ljudima… Sve to kao da rukom odnese dio težine samog križa. Ako to nije moć zajedništva, ne znam što je. Zaista se radi o jedinstvenom iskustvu, koje nisam doživjela nikada prije, a ni poslije. Iako se radi o jednom od najpoznatijih bolskih običaja i tradicija i iako je zaista duboko ukorijenjena u identitet Boljana i Bolki, procesija 'Priko poja' je svakako puno puno više od toga", zaključila je u razgovoru za portal Direktno.

(objavljeno 18. 04. 2025.)

*****

BRITANCI HVALE NAŠ OTOK

Britanski The Mirror nahvalio je otok Brač u nedavno objavljenom članku te svojim čitateljima preporučio posjet, nazivajući ga "jednim od posljednjih skrivenih dragulja Hrvatske".

Uspoređuju ga s Karibima i Maldivima

"Ovaj maleni otok u Europskoj uniji ne bi izgledao nimalo čudno da ga se premjesti usred Kariba. Bujne planine prelijevaju se u zlatne pješčane plaže i kobaltno plavo more na ovom zadivljujućem europskom otoku koji se lako može zamijeniti s Karibima ili Maldivima. Unatoč tome što se nalazi na samo korak od neumorno promoviranog grada Splita, koji godišnje privuče više od 900.000 turista, otok Brač ostaje jedno od posljednjih skrivenih dragulja Hrvatske", započeli su.

"Iako površinom zauzima 394,6 kvadratnih kilometara, Brač ostavlja snažan dojam i izvorno je bio poznat po svojim nalazištima bijelog mramora. Mnoge slavne građevine izgrađene su upravo od tog prekrasnog kamena – od Dioklecijanove palače u Splitu do katedrala u Trogiru i Šibeniku. Čak se šuška da je Bijela kuća u SAD-u koristila "brački kamen" još davne 1792. godine", objašnjavaju.

"Nema slavnih osoba ni tajkuna"

Britanci objašnjavaju da se Brač danas pretvorio u savršenu destinaciju prepunu prirodnih ljepota i bogate povijesti. "Unatoč blizini Splita, Brač je manje turistički razvikan od blistavih otoka poput Hvara i Korčule južnije," rekli su turistički stručnjaci iz Wayfarer Wavea. "Nema slavnih osoba ni tajkuna koji uplovljavaju svojim jahtama u bračke luke, niti političara koji šeću otočkim selima. Upravo zato otok pruža autentičan uvid u otočki život, osobito u unutrašnjosti", dodaju.

"Najpoznatija atrakcija Brača zasigurno je Zlatni rat - jedna od najfotografiranijih plaža u Hrvatskoj, koja se u kristalno čisto more proteže u obliku jezika. Smještena je iza nepreglednih borovih šuma i stjenovitih litica koje se uzdižu u nebo - idealno mjesto za opuštanje uz knjigu ili pak za nešto aktivnije, poput windsurfinga. Za one malo slobodnijeg duha, zapadno od rta nalazi se i mala nudistička zona", pišu.

Pustinja Blaca, Vidova gora…

"Zaljubljenici u povijest ne smiju propustiti posjet Pustinji Blaca, nekoć zabačen planinski zaklon koji su 1551. godine kao utočište osnovali svećenici i sluge bježeći od Osmanskog Carstva. "Do 18. stoljeća pustinja je služila trima udaljenim selima, a svećenici su u jednoj od prostorija otvorili školu. Škola je zatvorena 1963. godine nakon smrti posljednjeg pustinjaka, izvanrednog fra Nikole Miličevića, koji je bio i pjesnik i astronom međunarodnog ugleda", citirali su Lonely Planet.

"Za one željne avanture, uspon na Vidovu goru odličan je izbor. Sa svojih impresivnih 778 metara, to je najviši vrh svih jadranskih otoka i nudi neponovljiv pogled. Po vedrom danu moguće je vidjeti čitav otok Hvar i planine na poluotoku Pelješcu", preporučuju.

"Dolazak na Brač nije najjednostavniji"

"Dolazak na Brač nije najjednostavniji, što dijelom objašnjava zašto još uvijek nije postao masovno turističko odredište. Prvo morate letjeti do Splita na hrvatskoj obali, a let traje oko dva i pol sata. Izravni letovi dostupni su iz više velikih britanskih zračnih luka, uključujući Bristol, Manchester i London. Uz malo fleksibilnosti oko datuma, povratne karte u travnju moguće je pronaći već od 60 funti", pojasnili su.

"Nakon dolaska u Hrvatsku, potrebno je uhvatiti trajekt za Brač, koji vozi oko 50 minuta", dodaju te navode da u srcu sezone vozi 14 puta dnevno, odnosno ukupno 98 puta tjedno iz Splita, dok izvan sezone prometuje sedam do devet puta dnevno, odnosno 61 put tjedno, kao i da karta za putnike pješake košta između 4 i 6 eura.

"Smještaj na Braču varira ovisno o budžetu. Primjerice, tjedan dana boravka (od ponedjeljka, 7. do 14. travnja) u jednostavnom apartmanu s dvokrevetnom sobom stoji samo 227 funti, ako se dijeli između dvije osobe. No, ako želite luksuzniji doživljaj, elegantan apartman s dvije spavaće sobe i balkonom za iste datume košta 768 funti", poručili su čitateljima za kraj. (index magazin)

(objavljeno 26. 03. 2025.)

*****

„OVO ĆE BITI NAJLIPŠA KALA U DALMACIJI“

Novi projekt uređenja ulice Ante Radića predstavlja nastavak sveobuhvatnog parternog uređenja centra Bola na Braču. Prema projektu 312 arhitektonske radionice prof. Nikole Popića, ovim projektom se uređuje površina od oko 674 kvadratnih metara, a obnova obuhvaća više od 200 metara ulice. Izvorna ideja projektiranja inspirirana je tradicionalnim popločavanjem bolskih puteva i kala, što doprinosi očuvanju nasljeđa urbanog prostora.

Prije početka parternog uređenja, neophodno je bilo obnoviti ključne komunalne sustave – rekonstrukcija fekalne kanalizacije, vodoopskrbe, oborinske odvodnje, javne rasvjete te DTK temelj. Sama interpretacija tradicionalnog popločavanja očituje se kroz upotrebu kogula – većih bijelih oblutaka koji se postavljaju uzduž bočnih strana ulice, dok središnji koridor, koji je nekada bio zemlja i koristio se za kretanje domaćih životinja, sada dobiva novu funkciju uz kamenito popločenje.

"Počast tradiciji i pučkom graditeljstvu"

“Zahvaljujući ovakvom pristupu, gradimo ne samo modernu infrastrukturu, nego i čuvamo nasljeđe naših predaka. Naša je misija da estetski dojam grada učinimo privlačnim za turiste, a istovremeno odajemo počast tradiciji i pučkom graditeljstvu,” izjavila je za Dalmaciju Danas načelnica Općine Bol, Katarina Marčić.

Projekt uređenja ulice Ante Radića najavljuje seriju sličnih projekata koji imaju za cilj zamjenu svih asfaltnih i betonskih podloga u centru mjesta. Prema riječima načelnice, “Ovo je samo prvi korak prema stvaranju koherentnog i funkcionalnog urbanog prostora u kojem se tradicija susreće sa suvremenim rješenjima.”

Izvršenje ovog projekta, koje će uskoro biti dovršeno, obećava da će ulica postati jedan od najljepših primjera uređenog javnog prostora u Dalmaciji, čime se dodatno obogaćuje kulturni i turistički identitet Bol.

Boljani pričaju da će dobiti najljepšu kalu u Dalmaciji. Kažu da su radnici napravili pravo umjetničko djelo, da se svaki kamen obradi prije postavljanja, te da 16 je ljudi sve shvatilo puno ozbiljnije od pukog građevinskog zahvata, a da je to istina, uvjerite se u foto galeriji. (d.c./portal dalmacijadanas)

(objavljeno 16. 03. 2025.

*****

Slavica Dajak, pročelnica Zavoda za transfuziju (foto: jakov prkić/cropix)

BRAČANI SU PRVI DAVAOCI KRVI U SDŽ

Eto što su vam Bračani, neće rado ni lako darovati kap maslinova ulja, ali zato će bez problema dati pola litre krvi kako bi nekome spasili život. Šalu na stranu, nisu Bračani baš takve škrtice kako ih ostali Dalmatinci žele prikazati. Oni su prije svega veliki ljudi, koji već dugo drže primat na listi najvećih davatelja krvi naše županije. Ako bismo baš gledali po brojkama, onda bi to bilo 98 doza na tisuću ljudi, što je gotovo pa dvostruko više od prosjeka za Splitsko-dalmatinsku županiju. Da ne ispadnemo kritički nastrojeni, svaka je doza, pa i samo jedna, dobrodošla. I treba se nakloniti svakome tko ju je od sebe odvojio, kako bi nekom čovjeku u nevolji spasio život.

Krv je nešto što se ne može proizvesti u laboratorijskim uvjetima, ni uz pomoć najnaprednije tehnologije. Ona je život, u svakoj njezinoj stanici krije se priča o našem nastanku. I samo se u ljudskom tijelu može stvoriti. Sinjani to dobro znaju; alkarski grad, kao i okolna sela sinjske krajine, drže visoko mjesto na ljestvici najvećih županijskih davatelja i svake godine su sve bolji i bolji. Na Zavodu za transfuzijsku medicinu splitskoga KBC-a doznajemo i razlog tradicionalno visokih rezultata prvotimaca s liste ponosa.

– Istina je, Bračani, pa Sinjani, daju najviše krvi, ali to nije tako samo tijekom jedne godine. Oni su već godinama iznimno dobri, već su dugo premoćno u visokom vrhu. Rezultat je to organiziranog sustava davanja krvi i postojanja kontinuiranih, ustaljenih davatelja, koji se ne javljaju samo na apele u slučaju nestašice. Godine odličnog rada urodile su plodom, i na otoku, i u našoj Zagori, i u Splitu, i u brojnim našim mjestima uzduž županije. Rezultat se vidi, nalazimo se na samom hrvatskom vrhu. Neizmjerno smo sretni zbog takvog bogatstva – kaže doc. dr. sc. Slavica Dajak, pročelnica Zavoda. (dio teksta iz članka Tanje Šimundić Bendić, objavljenog na portalu „Slobodna Dalmacija)

(objavljeno 27. 12. 2024.)

*****

HRVATSKI PRIRODNI DRAGULJ NAGLO JE NESTAO ZBOG MASOVNOG TURIZMA

Hrvatska obala i brojni otoci doista oduzimaju dah. Jedna od najljepših plaža u Europi, koja se često smatra skrivenim draguljem, je Zlatni rat na otoku Braču, poznata kao "Zlatni rog". Turistički vodiči slave njegov vrh kao "čudo od pijeska". No, dio ovog prirodnog dragulja odjednom je nestao. Neki otočani zauzimaju stav jer su identificirali uzrok ove dramatične promjene posljednjih mjeseci: masovni turizam.

Hrvatski lokalni mediji javljaju da je pokrenuta peticija za očuvanje raja. Mještani tvrde da masovni turizam prijeti poznatoj hrvatskoj plaži Zlatni rat na otoku Braču, posebice tijekom ljetnih mjeseci.

"Turizam je krivac"

Očekuje se da će sidrišta neposredno uz obalu biti ograničena tijekom ljeta. Studije pokazuju da osim prirodnih fenomena, katamarani, gliseri i gust promet značajno doprinose kretanju "Zlatnog roga". Istraga je preporučila Splitsko-dalmatinskoj županiji uklanjanje sidrišta ispred plaže Zlatni rat. Pobornik peticije izjavio je: "Dakle, turizam je krivac." Vrijeme je za akciju.

Zauvijek izgubljen prirodni dragulj na Jadranu?

Oblik Zlatnog rata se stalno mijenja zbog sveukupnog djelovanja vjetra, morskih valova i strujanja. Ova 500 metara duga šljunčana plaža blago se spušta u more zapadno od Bola, stvarajući impresivan prirodni spektakl dok joj vremenski uvjeti mijenjaju izgled. Ovisno o smjeru vjetra, vrh plaže može biti nagnut prema istoku ili zapadu. Ipak, jesenje nevrijeme dio poznatog "Zlatnog roga" odnijelo je u more.

Fotografije izgubljene znamenitosti brzo su se proširile društvenim mrežama, šokiravši brojne otočane koji takvo što nikada nisu vidjeli. Voljena plaža bila im je jedva prepoznatljiva. Klimatske promjene također su navedene kao faktor koji pridonosi ovoj značajnoj promjeni.

*****

Napomena urednika: prijevod članka objavljenog na stranicama „Tourism Review News“ (autorica Theodore Slate) dobili smo uz pomoć „google translate“. Očito je da Zlatni rat postaje „svjetska“ vijest ali sada u negativnom kontekstu masovnog turizma što je „vruća tema“ zadnjih mjeseci u svim mediteranskim zemljama. A mislimo da je Bol, na sreću, još uvijek daleko od masovnog turizma kakav pogađa neke druge destinacije.

Malo ljudi pročita cijeli članak i „slika“ u glavama im ostaje na temelju naslova članka i fotografije. A to u ovom slučaju nije moglo ispast gore za bolski i hrvatski turizam.

Link na originalni članak je:

https://www.tourism-review.com/mass-tourism-caused-changes-in-croatian-jewel-news14667

(objavljeno 06. 11. 2024.)

*****

BOL JE NAJSIGURNIJE MJESTO U DALMACIJI

Piše J. Kapor, portal SD

Turistička sezona ulazi u mirnije vode, pa se uz dolaske i noćenja polako zbrajaju i drugi rezultati. Kad se na okupu nađe čeljad iz cijeloga svijeta, kad se gosti opuste, obično raste i kriminalitet u javnom prostoru, onaj u kojemu su počinitelji ili žrtve u najširem smislu sami turisti.

Crna kronika i ne prati podatke o sitnijim i krupnijim krađama, ali ove su godine zabilježene i ružne scene ugostiteljskih tučnjava za profit. Sukob ugostitelja na Hvaru nije bila tek ulična tučnjava, nego ozbiljno organiziran obračun jednog ugostitelja s mrskom mu konkurencijom, a batine su samo potkrijepile prijetnje zbog ulaženja u "tuđi biznis". Stoga smo policiju pitali kakvo je stanje kriminaliteta u javnom prostoru u glavnim turističkim središtima Splitsko dalmatinske županije.

Jedno mjesto u županiji ipak odskače u statistici kad je riječ o kriminalitetu na javnom prostoru u kojem su turisti, u najširem smislu, žrtve ili počinitelji tih djela, bilo da su izravno uključeni ili su samo mogli svjedočiti takvim djelima. Bol koji je od 1956. 18 puta nosio titulu najboljeg ljetovališta na Jadranu slobodno može modificirati svoj turistički slogan ‘Ljubav je Bol, a Bol je na Braču‘. Jer Bol je pojam sigurnosti, kaže statistika:

Bol je jedno od najsigurnijih turističkih mjesta

- U prvih osam mjeseci 2024. godine, u općini Bol su zabilježena 22 kaznena djela - 14 djela maloljetničke delinkvencije, 4 kaznena djela općeg kriminaliteta, tri kaznena djela u prometu i jedno kazneno djelo kibernetičke sigurnosti - kažu iz PU Splitsko dalmatinske županije i napominju da je po tome Bol ostao na točno istom broju lanjskog kriminaliteta. Na Bolu nisu evidentirana teška kaznena djela protiv života i tijela, niti nasilna kaznena djela na javnom prostoru. Nisu zabilježena razbojništva, ni provale, a samo su zabilježene tri krađe.

(objavljeno 17. 09. 2024.)

*****

ŠAMPIONI LOŠE HRANE

Hrvatska, dakle, definitivno nema status gastronomske turističke destinacije, u što se ovog ljeta uvjeravaju i donedavno preoptimistični ugostitelji kao i državni službenici u turizmu, koji moraju pronaći sve moguće izgovore da bi opravdali loše statistike. Nažalost, pojedine veoma popularne turističke destinacije istodobno spadaju među najgora mjesta na Jadranu kad je riječ o hrani.

Piše o tome portal Kult Plave Kamenica i nastavlja: Evo liste pet izrazito mediokritetskih jadranskih restoranskih destinacija – Makarska, Novi Vinodolski, Grad Hvar, Bol na Braču i restorani od Splita do Pelješca.

(objavljeno 16. 08. 2024.)

*****

GLORIA: ZAŠTO SVI ŽELE NA BOL?

Na jednom od najljepših hrvatskih otoka nalazi se jedinstvena prirodna atrakcija, mladi ga obožavaju zbog brojih festivala, surferi diljem Europe odabrali su ga kao najbolju lokaciju, a sada postaje i središnji modni događaj.

Bol na Braču, jedno je od najljepših mjesta na hrvatskoj obali i omiljena turistička destinacija s brojnim prekrasnim oazama, prirodnim fenomenima, ali i zanimljivim sadržajima, te ga zaista vrijedi istražiti. Naime, nekadašnji centar vinogradara, ribara i pomoraca, sada je, pak top turističko mjesto mladih, zaljubljenika u sportove i prirodne ljepote, a uskoro i modnih znalaca. To i ne čudi s obzirom na prekrasne plaže, kristalno čisto more, ali i atraktivne sportove koje to najstarije mjesto na obali Brača nudi. Donosimo vam prijedloge aktivnosti ako putujete u Bol, ali i cool ljetne modne kombinacije koje su savršene za plažu, odlazak na večeru ili ludi izlazak.

Plaže

Osim raznovrsnih plaža za svačiji ukus, ondje se nalazi i najveća prirodna atrakcija Jadrana, rajska plaža Zlatni rat, koja se jedina na svijetu formirala tako da se pruža okomito prema obali i čiji se oblik uslijed prirodnih utjecaja stalno mijenja. No, njezina jedinstvena ljepota nije jedino što privlači brojne turiste, ona je naime, idealna za najraznovrsnije ljetne radosti, poput, ronjenja, vožnje padobranom, jet-skija, malog nogometa, stolnog tenisa, ali i popularnog jedrenja na dasci, koje privlači ljubitelje tog sporta iz cijelog svijeta. Neodoljive su i brojne skrivene uvale koje je najbolje obići čamcem, baš kao i plaža Borak na kojoj se nalazi teren za odbojku na pijesku kao i ronilački te surferski klub. A da biste bili stylish i za odlazak na plažu tu je Zalando, gdje možete pronaći trendi komade poput primjerice šarenog saronga, romantičnog bikinja s volančićima i velikog cekera koji će zaokružiti vaš ljetni look.

Centralni modni događaj

No ni to nije sve. Natjecanja u jedrenju na dasci, brojni ljetni festivali od koncerata klasične glazbe, gastronomsko-glazbenih programa do odličnih partyja na koje iz godine u godinu dolaze mladi diljem svijeta, samo su dio ponude koja vas očekuje na jednom od najljepših hrvatskih otoka. A ona je obogaćena i za fantastično modno iskustvo, koje ne smijete propustiti. Tako je na najpoznatijoj plaži na Jadranu, Zlatnom ratu otvoren jedinstveni modni pop-up showroom. Naime, najveća europska online platforma za modu i lifestyle Zalando, od 8. do 10. kolovoza, svim zaljubljenicima u modu pružit će pravu poslasticu. Event na plaži popratite u narančastoj mini haljini, a nikako nemojte zaboraviti na efektni šeširić i sunčane naočale oslikane životinjskim printom.

Zalando pop-up showroom na Zlatnom ratu

Zalandovo Pop-up iskustvo, pod nazivom "Shine Your Light”, koje spaja "online i offline" svjetove, predstavljajući najnovije modne kolekcije uz brojne aktivnosti i iznenađenja, svim će posjetiteljima omogućiti da izraze svoje unutarnje svjetlo - modom. Tako u kabinama s ogledalima, zaljubljenici u dobar dizajn, mogu razgledati najnoviju kolekciju koju je odabrala renomirana stilistica Barbara Repe. Ovo jedinstveno osjetilno iskustvo inspirirano aktualnim trendovima, koje donosi multibrand online trgovina Zalando, može se iskusiti u tri kabine njihovog ekskluzivnog Pop-upa. U prvoj kabini pod nazivom White Noise može se doživjeti jednostavnost kolekcija za proljeće i ljeto 2024. u monokromatskom prostoru. Dok će vječnu eleganciju bijelih outfita, od onih minimalističkih do razigranih, pratiti neizostavna igra svjetla. New Brights je, pak, šareni labirint unutar Pop-upa, kojem je zadatak izazvati pozitivne emocije uz pomoć jarkih nijansi poput cyber limete, jarko crvene i kobaltno plave, sve redom savršene za festivalsku sezonu. Peach Fuzz kabina nadahnuta je bojom godine iz Pantone palete, a sadrži pastelne tonove sladoleda i apricot crush nijansu, koje najbolje dočaravaju romantičnu esenciju ljeta i to u modom smislu. U sklopu ovog centralnog modnog događaja sezone koji organizira Zalando svi posjetitelji mogu osvojiti vrijedne nagrade.

Jedrenje na dasci

Bol na Braču poznat je i kao najbolja destinacija u Europi za jedrenje na dasci. Naime, u Bolu, najpopularnijem surferskom odredištu u Hrvatskoj, svakodnevno puše termički vjetar maestral, što ga čini idealnim za taj vodeni sport. Ovdje osim profesionalaca mogu uživati i početnici, jer uz plažu Zlatni rat postoje čak tri škole za taj omiljeni vodeni sport. Za ovu priču odjenite jednodijeli kupaći kostim u omiljenoj trendi-sportskoj varijanti, te must have naočale atraktivnog dizajna, a lice, osim kremom, zaštitite šiltericom u stilu teniskih zvijezda.

Znamenitosti

Osim ljubitelja prirode, raznih sportova, ondje će na svoje doći i zaljubljenici u povijesne znamenitosti, koji mogu razgledati dominikanski samostan sv. Marije Milosne iz 1475. i to s bogatom arheološkom zbirkom. Tu je i špilja Kopačina koja pruža pogled u pretpovijest otoka, kao i najstariji kamenolom. A sve ove lokacije lakše ćete obići u udobnoj obući, poput sandale u boji konjaka, uz koje možete odjenuti laganu haljinu u it nijansi. Da bi sve bilo u stilu ne zaboravite pletenu torbicu upotpunjenu kožni elementima.

Noćni život

Mladi željni zabave i noćnih provoda mogu birati između brojnih koktel barova, a mi smo izdvojili Varadero i Beach bar Auro, nakon kojih do jutra mogu partijati u noćnom klubu 585 ili pak onom Hotela Elaphusa. Za večernji izlazak idealan je kombinezon u kojem ćete moći bezbrižno plesati. Svoju eleganciju naglasite zlatnim ogrlicama i visokim potpeticama.

Restorani

Brački specijaliteti također oduševljavaju, a najbolje ih je isprobati u restoranu Mali Raj. Ljubitelji veganske i vegetarijanske hrane, također imaju svoje mjesto na Bolu i to u BioManiji, dok je za ljubitelje ukusnih sendviča tu Fast Food Arguola. Odlično gastro iskustvo čeka vas i u restoranima Boket78 i Vusio, koji ima i očaravajući pogled na more. Mala crvena haljina idealan je odabir za romantičnu večeru, a kao savršene modne partnere predlažemo bijelu pismo torbicu i sandale u istoj nijansi, koje možete pronaći na stranicama Zalanda.

Prema svemu sudeći, Bol na Braču će svima zasigurno pružiti nezaboravno ljetno iskustvo. Tako da ako posjetite ovo čudesno mjesto lako ćete otkriti magiju jednog od najljepših hrvatskih bisera. (petar grgičević)

(Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Gloria x Zalando)

(objavljeno 10. 08. 2024.)

*****

Zlatni rat snimljen 18. srpnja 2024. (foto: stjepan kraljević)

JUTARNJI LIST: ‘OVO NIJE DOBRO‘

Najljepša hrvatska plaža potpuno promijenila oblik, izgubila je svoj najprepoznatljiviji dio! Pogledajte kako danas izgleda

To se dobrim dijelom događa zbog klimatskih procesa, ali se oblik mijenja kroz godine i desetljeća zbog ljudskih radnji - rekao nam je Domagoj Lažet

Jedna od najljepših i najpoznatijih hrvatskih plaža, Zlatni rat na Bolu promijenila je ove godine svoj oblik! Rt više nema svoj prepoznatljiviji šljunčani špic, nego se preko zime pretvorio u svojevrsnu "čizmu", a dio žala sa zapadne strane preselio se na istočnu prema samom mjestu Bol. Na tu su pojavu mnogi ukazivali još ove zime. Načelnica općine Bol Katarina Marčić ističe da se promjene na Zlatnom ratu događaju već neko vrijeme, a da je na to gotovo isključivo utjecala promjena klime.

- Zadnjih par godina žalo se premješta s jednu na drugu stranu. Postoje uobičajene izmjene u toku godina, u posljednjih nekoliko godina se ta simetrija rta gubi. Prije je bilo više žala na zapadnoj, nego na istočnijoj obali, a sada ga je vidljivo više na istočnoj strani te rt gubi onu svoju simetriju po čemu je Zlatni rat jedinstven. Sada se dešavaju nekakve promjene, i ne znamo je li nešto kratkotrajno nešto što se i prije događalo. No, zabrinjavajuće je ako se nastavi ovo događati. Laičko je mišljenje da se to događa promjenom mikroklime, ponajviše i vjetrova i učestalost jačih vjetra. Zimi su vjetrovi slabiji nego ranije, nedostaje jakog juga koji bi materijal zakretali prema zapadnoj strani, smatra načelnica. Dodaje da nema nekog značajnijeg ljudskog faktora koji je u zadnjih nekoliko godina utjecao na izgled Zlatnog rata.

- Nismo imali u zadnjih nekoliko godina značajne promjene ni na kopnu ni na moru. Planirala se gradnja luke Bol, i da je možda ona sagrađena, to bi se moglo povezati s time. No, nije se ništa značajnije dogodilo. Kada su izgrađeni veliki hotelski lanci, svi su se ti iskopi iskrcavali u more i tada je plažni materijal hranio sve plaže i tako je Zlatni rat u nekakvoj recentnoj povijesti povećao plažni materijal. No, tako nečega nema već godinama i zabranjeno je materijal odlagati u more. Veća je svijet ljudi oko toga, smatra načelnica. Dodaje da se površina plaže nije značajnije promijenila, nego se samo premjestila sa zapadne obale na istočnu.

Domagoj Lažeta iz županijske Javna ustanova ‘More i krš‘ koja upravlja ovim zaštićenim značajnim krajobrazom zna za problem, no on smatra da je uz same vjetrove na promjenu izgleda Zlatnog rata s godinama utjecala i gradnja kuća te ostale infrastrukture koje su kroz godine spriječile tihu eroziju sedimenta s Vidove gore do Zlatnog rata kako je on prvotno i nastao.

- To se dobrim dijelom događa zbog klimatskih procesa, ali se oblik mijenja kroz godine i desetljeća zbog ljudskih radnji – gradnje kuća, šetnica, ali i divljeg sidrenja. Naime, današnji oblik Zlatni rat je dobio zbog erozije tla s Vidove gore kroz stoljeća. Taj se sediment spušta s brda, ističe Lažeta. A gradnja vjerojatno usporila daljnju eroziju. Ističe da se ne radi o ničemu što je recentno izgrađeno, već da je to nešto što se gradilo godinama.

- Izgrađene su kuće i hoteli. Dolazi do pokušaja da se zaustavi ta erozija kroz šetnice i slično. Naš stav je da se ta erozija maksimalno treba osloboditi i pustiti prirodi da radi svoje. To se događalo kroz desetljeća, tako da ne postoji samo jedan kanal i vododerina koji su zatvoreni. Cijelom dužinom je tako. I zato se samim time usporava prirodno taloženje sedimenta, ističe.

S druge strane uništavanje posidonije na morskom dnu kroz divlja sidrenja također nije održalo Zlatni rat onakvim kakvim ga znamo. Baš zbog toga je ustanova sa Splitsko-dalmatinskom županijom lani izradila studiju sidrenja na ekološki način s vijkom čime će se minimalno utjecati na staništa te morske biljke, a ujedno će se zaštititi krajobraz. Na županiji je da nakon ove studije raspiše koncesije za postavljenje sidrišta.

- Nakon te studije donesen je plan rasporeda sidrišta.Sama ta studija je podloga za dodjeljivanje koncesija i korištenje prostora. Kada se bude raspisala koncesija za sidrenje u blizini Zlatnog rata, to će moći biti samo na ekološki način. No, to još nije zaživjelo jer koliko mi je poznato još nisu dodijeljene koncesije, zaključio je Lažeta. (barbara ban)

(Tekst prenesen iz „Jutarnjeg lista“, slika iz portala boljani.info, 05. 08. 2024.)

(objavljeno 10. 08. 2024.)

*****