Stare slike 2

AKO OVE FOTOGRAFIJE VIDITE NA NEKOM DRUGOM PORTALU BEZ NAPOMENE DA SU PRENESENE SA www.boljani.info ZNAČI DA SU NAM - UKRADENE!!!

VEĆINA OVIH SLIKA TISKANA JE U MONOGRAFIJI "BOLJANI"


STARE SLIKE 2 (od 150 do 300)


150/091   

Generacija iz 1936. Vinka, Etica i Irma

(arhiv: Vinka Kraljević)

151/092.                                      

Jure Jerčić Baćića (1931.-1999.) i Vinko Kraljević (1935.-2001.)

Jure je kao prvo djete u obitelji Jerčić doselio 1970. iz Pražnica u Bol. Razlog je bio ispaša za ovce ali i upis djece u srednju školu. Bio je i zemljoradnik, a nakon prodaje stoke bavio se sječom i prodajom drva za ogrijev

(arhiv: vinka kraljević)

152/093                                

Marinkovići, četiri brata i sestra: (gornji red) Nikica (1932.-2005.) i Vinka (1936.), sjede Jeri (1928.), Tonko (1926.- 2000.) i Vinko (1931.)

(arhiv: Vinka Kraljević)

153/094    

Izlet umirovljenika: Stipe Oko, Mate i Vinka

(arhiv: Vinka Kraljević)

154/095                                        

Iz kuhinje željezničkog odmarališta, snimljeno 1959.

(arhiv: Vinka Kraljević)

155/096   

Kuhari i konobari željezničkog odmarališta 1959.

(arhiv: Vinka Kraljević)


156/097    

Josip Marinković Špadić


157/098

Svetište koje je izgradio Juro Abdulmar Židoro


158/099   

Titova garda. Nikola Marinković Bućo (sasvim desno) i dvojica gardista.

(arhiv: M.Petrić)


159/100                                      

Najmlađi na vjenčanju Vinke Marinković i Vinka Kraljevića 1966. godine


160/101                                

Na plaži ispod hotela "Bijela kuća". U prvom redu (sjedi) Enica Marinković Špjerac. Stoje: tri rođakinje Serventi, Anka, Jordana i Dina


161/102

Bianca Vusio (1875.-1968.) na terasi obiteljske kuće Vusio

(arhiv: Krešimir Pavić)


162/103                                     

Jerolim Vusio rođen 1847.

(arhiv: Krešimir Pavić)


163/c038                                 

Na bolskoj rivi 1965. godine: (gornji red) Dinko Karninčić, Jerko Malvasija i Duško Barhanović, (donji red) odgojitelj Olja, Nikola Rendić, Luka Brešković Maškulin, Dušan Kukoč, Bepo Plančić i Vicko Marinković Puko (1903.-1974.), (čuči) Nikica Marinković Bimbo

(arhiv: Kukoč-Brizić)



164/c039   

Na terasi hotela "Zlatni rat" (danas "Kaštil"): Dinko Karninčić, Jerko Malvasija, Luka Brešković, Marianne i Dušan Kukoč, gost iz Njemačke i Duško Barhanović

(arhiv: Kukoč-Brizić)


165/c040                              

Svečana prisega bračkih branitelja 28. lipnja 1992. godine. Na centralnom teniskom stadionu u Bolu prisegnuli su pripadnici MOMP-a Brač, popularno zvani Brački brovi, da će služiti Domovini i obraniti neovisnost i slobodu Hrvatske. Na prigodnoj svečanosti kojoj je prisustvao i zapovjednih HRM admiral Sveto Letica bili su nazočni i rukovodioci tadašnje Općine Brač, predstavnici crkve i rodbina hrvatskih branitelja. Osim prisege uručena su i priznanja za dotadašnje akcije bračke jedinice, koja se posebno iskazala 15. studenog 1991. kada je sudjelovala u protjerivanju neprijatelja koji je držao u blokadi Split.

U Domovinskom ratu sudjelovao je 101 Boljanin na ratištima na Mljetu, Novigradu, Velebitu i Prevlaci.

(arhiv: Pero Nevistić)


166/c050                                 

Pogled na "fabriku" sardina koju su, zbog velikog ulova plave ribe, izgradili 1902. godine Mardešići iz Komiže. Tvornica je prestala radom dvadeset godina kasnije (1923.). Danas više nema ni zgrade. Na toj lokaciji je sada dječji park.

(arhiv: Kukoč-Brizić)


167/c051                               

Sušenje ljetne mreže na rivi 1965. Bilo je pet ljetnih mreža, ali nisu ometale automobilski promet. Vjerovali ili ne, više je bilo mreža nego automobila

(arhiv: Kukoč-Brizić)


168/c052                                    

Studenac je do 1962. bio glavni izvor pitke vode (drugi je izvor bio na Martinici). Općina je izvor ogradila 1885. godine. Danas izvor nije u funkciji, a spomenik podignut nakon Drugog svjetskog rata (1951.) je uklonjen (1993.). Ostale su samo uspomene

(arhiv: Kukoč-Brizić)

169/c053

Toni i Klara Kukoč pred kućom na Glavici. Njihovi su sinovi Riki, Jerko i Dušan.

Toni je 1955. imao prvu plivaricu u Bolu

(arhiv: Kukoč-Brizić)


170/c054                                

Brod "Srbija" ispred plaže Borak. Na njemu su zajedno plovila dva Boljanina: Lovro Cvitanić i Jurko Karninčić, obojica pomorski kapetani. Prolazak mnogih brodova na kojima su bili Boljani, bio je radostan događaj ne samo za njihovu obitelj već i za mještane. Naime, s broda bi u more bacali staru drvnu građu koja je za obnove porušenog Bola dobro došla za gradnju i uređenje kuća.

(arhiv: jurko karninčić)


171/c041                                

Svečano ukrašena bolska luka na dan predaje nagrade za najbolje turističko mjesto na Jadranu 1965. godine

(arhiv: Kukoč-Brizić)



172/c042                                  

Zaobilaznica bez asfalta. Prometnica sa asfaltom izgrađena je 1981. godine

(arhiv: Kukoč-Brizić)



173/c043                                

Ribari smo s Jadrana: Bepino Marinković i Dušan Kukoč

(arhiv: Kukoč-Brizić)



174/c044

Otkup plave ribe i ukrcaj u brod "Sardina" za odvoz u Milnu



175/c045                            

Uspomena iz Domovinskog rata: (donji red, sdesna na lijevo) Pero Mladineo Čušlić, Pero Nevistić i Ivica Marinković Šmiko, (u gornjem redu sdesna) Branko Grubišić, Jerko i Ivica Vladislavić iz Miraca. Snimljeno na Prevlaci 1995.

(arhiv: Pero Nevistić)



176/c046   



177/c047    

Danas je naša fešta: Bol 1965. na dan uručenja nagrade za najbolje turističko mjesto na Jadranu.



178/c048                                      

Bolski porat 1965. godine (Pašman ili Hvar?)



179/c049                                  

Fotografija iz 1964. godine. Bol prije intenzivne stanogradnje i apartmanizacije



180/c055   



181/c056                                       

Skupljanje ljetne mreže 1964. godina



182/c057                                    

Na najvišem vrhu jadranskih otoka, na Vidovoj gori (778), postavljen je i blagoslovljen 14. rujna 1934. armirano-betonski križ koji je porušen u Drugom svjetskom ratu, nakon  razmjene topovske paljbe (u Bolu su bili Englezi, a na Vidovoj gori Nijemci).

Godine 1998. podignut je kameni križ. Visok je s postamentom 12 metara




183/c058

Boljani po bijelom svijetu: na trajektu u Holandiji, siječanj 1967. godine, (slijeva) Dušan i Marianne Kukoč, Luka Jugović, Smiljan Marinković Šimić i Mirjan (Miro) Marinković Šimić



184/c059

Počeci turizma u Bolu. Plaža Zlatni rat - skoro pa prazna



185/c060                                      

Bolski porat 1964. i po neka barka



186/c061

Juri Karmelić s mazgom, a na mazgi sin Matko (1958.) i Josip Sekulović (1961.)

(arhiv: J. Sekulović)


187/c062                               

Slijeva: Franko Karmelić Franić – Bjenin ( 1894.–1978.) i Petar Drpić (suprug Frankove sestre Vicencine) na poljima Australije 1925. godine

(arhiv: Katica Marinković)


188/c063

Lukra Marinković (majka Jerka Marinkovića Cigota)
Slika s početka 20. stoljeća.
(arhiv: Katica Marinković)


189/c064

Prve pričesti 1962. godina: sestra i brat Marinković, Renči (1952.) i Jakša (1953.) s pater o. Tončom Deškovićem dugogodišnjim župnikom u Bolu.
(arhiv: Jakša Marinković Šimić)


190/c065                               

Prvopričesnici 1962. godine: Renči Marinković, Klarica Kukoč, Desa Karmelić, Jakša Marinković Šimić i Tonko Karmelić ... sa bolskim župnikom  o. Tončem Deškovićem
(arhiv: jakša marinković šimić)


191/c066

Šest sinova ispraća i nosi svojeg oca Franka Marinkovića Šimića (1892.-1961.) na posljednji počinak: Jakov (1921.-2011.), Tomo (1923.-1997.), Smiljan (1929.-2010.), Nikica (1920.-1990.), Franko (1925.-1995.) i Miro (1932.-1993.). Snimljeno u rujnu 1961.

(arhiv: Jakša Marinković Šimić)


192/c067                            

Dobar ulov: Nedo Dinko Antunović (1918.-2010.) drži murinu, a Jakša Marinković Šimić (1953.) hobotnicu na Račiću 1967. godine
(arhiv: Jakša Marinković Šimić)


193/c068                                        

Sjede na klupi slijeva na desno : Mate Bodlović, Dinko Marinković Smokvica, Borko Jugović, Jakša Marinković Šimić, Ivica Brešković Živac, Nikica Marčić ( šef pošte u Bolu).
Čuće sdesna na lijevo : Ivica Jakšić Puko, Matko Eterović Šale, Tomo Brešković te Zdravko Šesnić (poginuo u Zadru) i Milan Šesnić iz Gornjeg Humca.
Slikano u Gornjem Humcu 1965. godine prigodom mlade mise o. Vinka Šesnića, dominikanca.
(arhiv : Jakša Marinković Šimić)


194/c069                                    

Stoje: Jakov Marinković Šimić ( 1921.-2011.), Katica Marinković (1921.-2012.), Franko Karmelić Bjenin (1894.–1978.), Franka Karmelić (1896.–1976.) Lukrecija Karmelić ud. Mladinić (1933.). Sjedi Katica Karmelić (1860.–1956.) a pored nje praunuk Franci Marinković (1946.)
Slikano 1951.
(arhiv: Jakša Marinković Šimić)


195/c070                               

Sjede: Katica Karmelić (1860.–1956.) pored nje unuka Katica Marinković (1921.-2012.)
Mate Karmelić Bjenin (cca 1860.–1943.) drži unuka Matu Karmelića (1924.)
Stoje slijeva na desno: Pere Karmelić (kći) , Palma udata Bodlović (drži kčer Jerku u naručju). Franka Karmelić, nevjesta, majka malog Mate i Katice.
Snimljeno 1925.
(arhiv: Jakša Marinković Šimić)


196/c071                               

Mate Karmelić Bjenin (1924.), prvopričesnik 1933. godine
(arhiv: Katica Marinković)


197/c072

Katica Marinković Šimić rođ. Karmelić (1921.-2012.) drži svojeg brata Matu Karmelića (1924.)
Snimljeno u kolovozu 1924. godine
(arhiv: Jakša Marinković Šimić)


198/c073


Uspomena na sakrament Krizme 1933. godine: Katica Marinković Šimić rođ. Karmelić (1921.-2012.)
(arhiv: Jakša Marinković Šimić)


199/c074                                     

Franko Karmelić – Franić Bjenin (1894.–1978.) i Franka Karmelić (1896.–1976.)
Snimljeno 1970.
(arhiv: Jakša Marinkoviš Šimić)


200/c075     

Prvi vokalno instrumentalni sastav u sjemeništima diljem ondašnje države osnovan je u Bolu u Dominikanskom sjemeništu 1969. godine.
Slikano 1970. godine prigodom akademije u čast sv.Tome Akvinskog.
Sastav se zvao na latinskom „ Plantae Virentes“ u prijevodu "Cvatuće biljke".
Na slici drugi sdesna  član sastava Jakša Marinković Šimić (1953.), jedini sjemeništarac Boljanin od završetka Drugog svjetskog rata do zatvaranja sjemeništa u Bolu 1972. godine.
(arhiv: Jakša Marinković Šimić)


201/c076

Marija Brešković Maškulinka (1910.-1973.)


202/c077                             

Stipe Marinković Pikolo (1921.-1982.)


203/c078                        

Krevet napravljen za odmor cara Franju Josipa I., koji je posjetio Bol 1875. godine. Danas se nalazi u Villi Giardino, kao turistička atrakcija


204/c079                              

Spomenik na bolskom groblju kojeg je podigao Nikola Bodlović za sina Ivana (doktor prava)

(foto: J.E.)



205/c080    

Ive Marinković Mijarić

206/c081

Pjer Malvasija (1970.) član malonogometne reprezentacije Hrvatske


207/c082

Magazini ispod Rudine na Studencu

(foto: J.E.)


208/c083     

Portret dr. Šime Karninčića


209/ MAR01                              

Bračni par Soljačić: Miće Boca (     -1980.) i Momulina rođ. Marinković (         ). Miće je 1917. prebjegao iz Austro-ugarske vojske i priključio se Saveznicima na solunskom frontu. U Bolu je radio kao bačvar,a mirovinu je dočekao u Dubrovniku radeći u Preparandiji (Učiteljskoj školi) kao domar i kućni majstor

(arhiv: Marinković-Tomić)




210/ MAR02                         

Kumovi Marko i Katica Marinković-Tomić s prvopričesnicima Jurkom i Kitanom Karninčić

(arhiv: marinković-tomić)



211/ MAR03                             

Sin i otac u polju: bolski težaci Marko (1923.-2009.) i Jakov Marinković Tomić (1885.-1957.)

(arhiv: marinković-tomić)




212/ MAR04                           

Godina 1952. - Ivo Karmelić Rade i Marko Marinković Tomić

(arhiv: marinković-tomić)



213/ MAR05                             

Nona Katica Marinković Tomić, doživjela 100,5 godina (sjedi) s unukama Vicom i Momulom. Snimljeno 1930. godine

(arhiv: marinković tomić)




214/ OKO01                           

Osoblje hotela "Zlatni rat" (danas "Kaštil") s direktorom Tomom Kuisem godine 1953.

(arhiv: Kraljević Oko)




215/ OKO02                             

Obitelj Marinković 1977. godine: sin Ivica (1970.), mama Seka-Dobrila (1944.), otac Ivo (1936.) i kći Jozica (1965.-1994.)

(arhiv: S. Marinković)



216/ OKO03                                    

Prvopričesnici 1938. godine: (najgornji red) Nikica Marinković Pikolo, (stoje) Mate Baković, Hrvoje Pešutić, Tonko Barhanović, Miljenko Cvitanić Kokotić, Zvonko Bačić, Milan Karmelić, (sjede) Jeri Marinković, Dinko Marinković Špadić, Tonko Jakšić, Joško Barhanović, Nikica Cvitanić, Frane Cvitanić, Stipe Kraljević Oko, (sjede na podu) ........, ..........., ..........., Mate Karninčić Amerikon, Veseljko Kraljević

(arhiv: Kraljević Oko)


217/ OKO04                                 

Vinka Kraljević s maštilom pitke vode dolazi sa Studenca 1956. godine

(arhiv: Kraljević Oko)



218/ OKO05     dvostruka slika, vidi 195

Obitelj Karmelić Bjenin 1926. godine: Kate i Mate (sjede), Pere Marinković, Palma Bodlović drži malu Jerku, Franka Karmelić (nevjesta), unuci Katica i Mate

(arhiv: Kraljević Oko)




220/ OKO07      

Vinka Kraljević, rođ. Marinković na kupanju 1952.

(arhiv: Kraljević Oko)




221/ OKO08    

Lina Pavišić, Mojno Marinković i Vinka Marinković

(arhiv: Kraljević Oko)


222/ OKO09     

Dušanka Serventi i Vinka Marinković (Kraljević). Snimljeno 1953.

(arhiv: Kraljević Oko)




223/ OKO10                     

Uspomena iz 1925. godine: Genoveva Kraljević rođ. Kukoč i Petar Kraljević (stoje), Keka Kraljević (sjedi) i djeca Genoveve i Petra, Mate, Irma iTomo (poginuo u Drugom svjetskom ratu)

(arhiv: Kraljević Oko)




224/ VLA01                              

Rajka Karmelić rođ. Karninčić kao 21-godišnja djevojka snimljena 1936. godine

(arhiv: v. čulić)




225/ VLA02                                 

Na bolskoj rivi 1937.: u gornjem redu Rajka Karninčić (Karmelić) i dr. Šime Karninčić, sjede Meri Karninčić, Nikica (Nikola) Karninčić, Milan Petrić i Andro Petrić

(arhiv: v.čulić)




226/ VLA03                           

Domaćinska škola: Rajka Karninčić (Karmelić), Tonka Brešković (Egekher), Marica Vidošević, ...

(arhiv: v. čulić)




227/ VLA04                             

U dvorištu dominikanskog samostana 1939. godine. S Boljanima je o. Robert Karninčić

(arhiv: v. čulić)



228/ VLA05                               

Rajka Karninčić (Karmelić) na plaži Borak

(arhiv: v. čulić)




229/ VLA06                              

Boljani na rivi. Snimljeno 17. svibnja 1937. godine. Skup članova HSS-a

(arhiv: v. čulić)



230/ VLA07                            

Uspomene ljeta 1932. godine

(arhiv: v. čulić)



231/ VLA08                                   

Bolska mladost 1938. godine




232/ VLA09                                 

Procesija u Bolu povodom mlade mise Zlatana (Roberta) Karninčića 31. srpnja 1938. godine. Poginuo 1944. u bombardiranju Zagreba

(arhiv: v. čulić)




233/ VLA10

Mlada misa Zlatana (Roberta) Karninčića. Zajednička fotografija s majkom, rodbinom i prijateljima

(arhiv: v. čulić)




234/ VLA11                               

Ruža Viličić r. Brešković, Tomo Cvitanić Macola, Domina i Anđelo Karninčić, Jakov Brešković Živac, Tonka Egekher r. Brešković (1909.-2006.), Mila Brešković r. Karninčić, Meri Karninčić, Križan Paleka i Jelka Roje r. Cvitović (1914.-1985.), čuče Anđelka Kraljević i Ante Viličić (snimljeno 1972.)

(arhiv: v. čulić)




235/ ZEL01                             

Nona Marija s unucima Dinkom i Željanom. Sasvim lijevo je Marija (Mojno) Marinković

(arhiv: željana)




236/ ZEL02                            

Godina 1965.: sin Dinko, mama Mojno i kći Željana

(arhiv: željana)




237/ ZEL03                                    

Osoblje hotela "Zlatni rat" (danas "Kaštil"): Neda Šćepanović (udana Marinković), Dragica Karmelić (Mirić), Slava Antunović (Marinković) i Marica Lalić (Vodanović)

(arhiv: željana)




238/ ZEL04

Mesar Mate Karmelić Bjenin (1893.-1945.). Bio je oženjen Marijom Petrić, a njihova djeca su Vinko, Juro, Lucija, Tonka, Marija (Mojno) i Dragica

(arhiv: željana)


239/ ZEL05

Marija Karmelić rođena Petrić

(arhiv: željana)


240/ ZEL06                         

Frane Marinković Bućo (1928.-1979.) kao mazač plovio je od 1951. do 1958.

(arhiv: željana)




241/ ZEL07

Nikica Marinković Belo (Bimbo) umro 1985. godine

(arhiv: željana)



242/ ZEL08                                     

Prva generacija u dječjem vrtiću 1968. godine. S njima je odgojiteljica i nastavnica Hilda Žuvić

(arhiv: Željana)




243/ ZEL09   

Vinko Karmelić Marije

(arhiv: željana)




244/ ZEL10    

Na plaži Potočine 1966. godine: Marija (Mojno) i Frane Marinković Bućo sa djecom Dinkom i Željanom, a s njima je i rodica Fanika

(arhiv: željana)



245/ ZEL11    

Bilića specijaliteti: piletina na ražnju

(arhiv: željana)



246/ ZEL12                                

Idemo na more: Bilići na tovara ili pješke iz Podbarja na plažu Zlatni rat

(arhiv: željana)


247/ ZEL13    

Obitelj Cvitanić Bilić: kći Vinica (Vinka), otac Frane i mama Nila (Petronila) i sin Dinko

(arhiv: željana)




248/ ZEL1

Snimak iz 1957. godine: nevjesta Nila Cvitanić rođ. Vrsalović, majka Vica Cvitanić rođ. Karmelić i sin Frane Cvitanić Bilić

(arhiv: željana)


249/TOM01

Uspomena iz 1970. godine: nitko nije tada mogao predvidjeti da će ovo djete postati poznati turistički djelatnik. Četrdeset godina kasnije predstavljat će se kao Markito Marinković, sa četvrtim mandatom (u tijeku) direktora Turističke zajednice općine Bol



250/TOM02                                   

Na košarkaškom prvenstvu Brača 1991. i 1992. nastupala je i ekipa iz Bola: (slijeva, u gornjem redu) Zoran Kojdić, Jakša Cvitanić Bilić, Ivica Šćepanović, Jakša Marinković Tomić, Matko Ivelić, Nikša Beroš, Marijan Marjanović i Tonči Lalić, (čuče) Pjer Malvasija, Siniša Petrić, Joško Barhanović, Dragan Vodanović, Damir Petek i Joško Martinić Prijević

(arhiv: jakša Tomić)


251/TOM03                                   

Prva generacija bolskih maturanata-gimnazijalaca na ekskurziji (Lovčen 1976.)

(arhiv: jakša tomić)


252/TOM04

Malonogometna ekipa IV. razreda bolske gimnazije 1976. godine: Ivan Nasić, Jakša Marinković Tomić, Zdravko Jakšić Popić, Zdravko Karmelić Pirčić, Željko Ljubić i Anđelko Nasić

(arhiv: jakša tomić)


253/ FAB02                                 

Naši u San Pedru (SAD): Tonči Bodlović, Ivo Marinković Bak (malo tamo, malo amo), Ivica Viličić Slavni i još jedan Ivica Viličić

(arhiv: s. marinković)


254/FAB03     

Ivica Fabjanović Fajka (desno) i Toni Ujević Buleta (lijevo) s unukom

(arhiv: s. marinković)


255/FAB04                             

Tonči Pešutić, Mario Marinković Pusa i Ivo Marinković Bak. Snimljeno 1960.

(arhiv: s. marinković)


256/PET01

Šime i Marica Petrić, Marija i Šime Karelović

(arhiv: i. petrić)


257/PET02                              

Šime Petrić Boćineto (1908.-1977.), zadnji samardžija u Bolu

(arhiv: i. petrić)


258/PET03

Marica Petrić rođena Cvitanić, žena Šime Petrića Boćineta

(arhiv: i. petrić)


259/PET04

Mate Brešković Živac (1912.-1991.) dugo je godina bio zadužen za električnu rasvjetu u bolskim kućama. Centrala se najprije nalazila na Glavici, u dominikanskom samostanu, zatim na obližnjem gospodarskom imanja, a treća je lokacija bila u prizemnici na Račiću. S prvim mrakom Mate je upalio motor, a oko 22 sata dao bi singlal da će za 15 minuta nestati struje. Oni koji su još bili budni pripremili bi petrolejke. Struja je bila isključivo za rasvjetu, ali se ipak neke zateklo sa uključenim - rešoom.

Za Matinu pomoć prestala je potreba 1957. kada je Bol spojen na elektroenergetski sustav Dalmacije.


260/DRT01                       

Los Angeles Times (SAD) pisao je krajem 1948. o vrijednim našim iseljenicima. Objavljena je i fotografija na kojoj su Boljani: (slijeva) Mate Kraljević, Franka Kraljević rođ. Karmelić i Marija Burić rođ. Kraljević

(arhiv: dr. kraljević)


261/DRT02    

Domina Kraljević sa sinovima, Vinkom i Bepom

(arhiv: dr. kraljević)


262/DRT03                                       

Bolski porat pred Drugi svjetski rat (1939.)

(arhiv: dr. kraljević)


263/DRT04                                   

S prijateljima u Zagrebu 1939. godine: (slijeva) Vinko Soljačić, Bepo Cvitanić Bokin, Bepo Kraljević i Dinko Soljačić. Do njih dva slučajna prolaznika

(arhiv: dr. kraljević)


264/DRT05    

Na plažu Zlatni rat Boljani su vrlo malo dolazili. Na slici iz 1949. mama Zlata Kraljević rođ. Vujasin i 3-godišnji sin Tonči

(arhiv: dr. kraljević)


265/DRT06                                   

Dobar ulov braće 1952. godine: Vinko i Bepo Kraljević i njegov sin Tonči

(arhiv: dr. kraljević)


266/DRT07    

Na plaži Borak 1937. godine: Bepo Kraljević (stoji, u sredini) s nama nepoznatim prijateljima

(arhiv: dr. kraljević)


267/DRT08                                    

Vrime od obida, povratak s plaže: bračni par Bepo i Zlata, a u barci su još i mali Kraljevići, a na provi Ivica Brešković

(arhiv: dr. kraljević)


268/DRT09    

Nona Domina Kraljević s unucima Tončom i Nedom

(arhiv: dr. kraljević)


269/DRT10                        

Na Krojevim skalinama 1939. godine: Magdalena Soljačić (udana Cvitanić), Josip Bepo Radić, Margarita Soljačić (Dubravčić), Anđelka Brešković (Tomšič), Margarita Ostojić, Zlata Vujasinović (Kraljević), Ina Turketo, Bepo Cvitanić, Mina Cvitanić ...

(arhiv: dr. kraljević)


270/DRT11    

Bolska mladost na plaži Zlatni rat pred Drugi svjetski rat

(arhiv: dr. kraljević)


271/FAD01                            

Godina 1936. - mali Pero (1934.), mama Perica, baka Orsolina, njena sestra Benka i tata dr. Šime

(arhiv: fadija)


272/FAD02                                 

Stara kuća Petrinčić. Vlasnik o. Alfonso Vicko Petrinčić (1845.-1912.) kuću je prepustio nećakinji Vinki Vici Petrinčić koja se 1902. udala za Petra Karninčića, nadučitelja i načelnika Bola. Oni su u braku imali dvoje djece, Šimu i Nikolu.

Alfonso Vicko Petrinčić bio je dominikanac, a obnašao je dužnost župnika, provincijala, priora i vikara.

(arhiv: fadija)


273/FAD03                                  

Studenti medicine (III. semestar) 1922. u dvorani za seciranje u Anatomskom institutu u Zagrebu: (slijeva) Ljubo Simunić, Ante Gardilčić, Jure Lukinović, Miljenko Suić, Šime Karninčić, Branko Benzon i Marin B. Čović

(arhiv: fadija)


274/FAD04                                     

Na Vidovoj gori u jesen 1940. godine

(arhiv: fadija)


275/FAD05                                

Boljani 1927. godine: (slijeva) Valerija Karmelić udana Vodanović, Šime Karninčić, Domina Vidošević, Kandido Turketo, Mina Cvitanić i Nikica Karninčić

(arhiv: fadija)


276/FAD06    

Na plaži Zlatni rat u srpnju 1927. godine

(arhiv: fadija)


277/FAD07    

Abano, Italija, 1912. godine: Piero Karninčić Misir, 9-godišnji Šime Karninčić i njegova baka

(arhiv: fadija)


278/FAD08    

Prvi svjetski rat, dvorište kuće Karninčić: Nikica i Šime s mamom Vinkom (Vicom). Slikano 20. travnja 1915.

(arhiv: fadija)


279/JO01

Nekadašnji Pansion Vidošević, od 1948. godine je hotel "Zlatni rat". Kasnije će se proširiti istočno na još dvije kuće, Radić pa Vusio. Bilo je to do 1970. kada hotel "Zlatni rat" dobiva novo ime - "Kaštil". Preuređenja u hotelu obavljena su 1997. i 1998.

(arhiv: ZR)


280/JO02

Keko Trohavčić, Šime i sin Ivo Petrić

(arhiv: i. petrić)



281/FAD09                                     

Izbjeglički logor Tolumbat (El Shatt) uoči Badnjaka 1944. godine: Nikica Karninčić (stoji) i obitelj njegovog brata dr. Šime, Perica s djecom Perom, Slavkom i najmlađom Fadijom koja je rođena u Africi

(arhiv: fadija)



282/FAD10    

U izbjegličkom logoru 1944. godine: Perica Karninčić s troje djece, Pero, Fadija i Slavko

(arhiv: fadija)


283/CUK01                                

Zaboravljena panorama Bola iz 1960. godine

(arhiv: nada cukar)



284/CUK02

Planinarski dom na Vidovoj gori: manja kuhinja, blagovaonica, soba sa krevetima na kat, izgrađen je i otvoren 18. listopada 1936. godine. Nakon dojave da će se u njega nastaniti talijanski vojnici, zapalili su ga partizani 6. prosinca 1942. godine. Nakon Drugog svjetskog rata je obnovljen, a zatim i srušen. Na vrhu Vidove gore izgrađen je (?) današnji restoran

(arhiv: nada cukar)


285/CUK03

Bijela kuća: najprije zgrada dominikanske gimnazije (od 1936.), zatim partizanska bolnica, a onda đački dom za ratnu siročad, pa u ljetnim mjesecima dolaze na odmor studenati iz Francuske, pa hotel "Bijela kuća", pa - ništa (čeka se kupac i temeljita rekonstrukcija)

(arhiv: nada cukar)


286/CUK04                                         

Kuća Lode iz 18. stoljeća, u kojoj je neko vrijeme bio i poštanski ured. Ulica ispred (danas Iza Lože) je asfaltirana. Nema više kamenog kolnika ni zemljane staze po sredini za konje

(arhiv: nada cukar)



287/CUK05                                     

Spavaonica Đačkog doma u kojoj su ljeti boravili studenti iz Francuske

(arhiv: nada cukar)


288/CUK06

Plaža ispred Đačkog doma godine 1965. Tamarisi su tek posađeni

(arhiv: nada cukar)


289/CUK07                           

Radni ručak: direktor Đačkog doma Kažimir Cukar s najbližim suradnicima

(arhiv: nada cukar)


290/KUK01                           

U dvorištu dominikanskog samostana: o. Tonči Dešković, o. Albert Karmelić Jagodić, Domina Karmelić rođ. Šimetović, o. Ljudevit Debeljak ...

(arhiv: a. kukec)


291/KUK02

Vojko Mekjavić (1920.-1967.) i supruga Breda u Chicagu (USA) 1960. godine

(arhiv: a. kukec)


292/KUK03                             

Partija briškule u kavani hotela "Zlatni rat" (danas "Kaštil") 1965. godine: Pjero Jugović (prvi slijeva, okrenut leđima), Nikola Bodlović Kovoč, Pjero Malvasija, Mirko Dajak i Jure Kraljević Petrić (okrenut leđima)

(arhiv: a. kukec)



293/KUK04

Studenac dok se dolazilo po pitku vodu. Danas nema vode ni spomenika palim bračkim borcima u Drugom svjetskom ratu

(arhiv: a. kukec)



294/KUK05                                   

Legendarni brod dominikanaca "Stella maris" kojim je upravljao Jaki Barhanović, a pomoćnik mu je bio Jordano Kuis. Na slici gosti dominikanaca 1965. na putu za Murvicu. Domaćini su im o. Josip Karninčić i o. Tonči Dešković

(arhiv: a. kukec)


295/KUK06                                     

Ovo je poljski put kojim se 1956. išlo prema plaži Zlatni rat. Kasnije je proširen i popločen, a put je postao - šetnica

(arhiv: a. kukec)


296/KUK07


297/KUK08


298/KUK09


299/KUK10    


300/KUK11

Pogreb u Bolu 15. rujna 1957.:  Brodom su u Bol dovezeni posmrtni ostaci kapetana

Josipa Petrića (1899.-1957.). Umro je u Nizozemskoj, a pokopan je u rodnom Bolu. Vjerski obred predvodili su župnik o. Josip Karninčić, o. Anselmo Radić i o. Tonči Dešković


(arhiv: a. kukec)



..............................


Napomena: ovo je širi izbor za tiskanje. Sve ove slike nisu objavljene u monografiji "Boljani"



Internet stranica boljani.info i nakon tiskanja monografije BOLJANI ostat će otvorena i dostupna zainteresiranima. Namjeravamo nastaviti prikupljati stare fotografije Bola i njegovih žitelja koje ćemo, uz popratni tekst, nastaviti objavljivati. Zbog toga nam šaljite fotografije na naš e-mail ( This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it )



Pogledajte ostale slike:

Stare slike 1

Stare slike 3

Stare slike 4



Uneseno: 15.12.2009.
Zadnja dopuna: 14.12.2010.
Zadnji ispravak: 07.04.2010.