Arhiv 2026. / VIII.

16. - 31. 8. 2026.

Bolska kronika u KOLOVOZU 2026.

vijesti 147, fotografija 206




ponedjeljak, 31. kolovoza 2026.


alt


alt


alt


TRAGEDIJA KOJA SE NE ZABORAVLJA

U cijeloj Hrvatskoj su u 15:24 sati u svim vatrogasnim postrojbama, pa tako i u DVD Bol, uključena na jednu minutu svjetlosna i zvučna signalizacija na vatrogasnim vozilima. Time je još jednom odana počast vatrogasnim herojima koji su 30. kolovoza 2007. nastradala u požaru na Kornatima.

Zapovjednik DVD-a Bol Stipe Marinković pročitao je imena nastradalih: Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić, Hrvoje Strikoman, Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija, Marinko Knežević, Ante Jurićev-Mikulin iz Šibenika, Vodica i Tisnog te Marinko Jurić, pripadnik DVD-a Stari Grad koji je preminuo 29. kolovoza 2007. tijekom gašenja požara na Hvaru. Jedini preživjeli vatrogasac sa Kornata je Frane Lučić. Na žalost, ni nakon 19 godina ne zna se zbog čega je na Kornatima stradalo 12 vatrogasaca.

*****

- Kornatska tragedija najveća je mirnodopska nesreća koja je pogodila hrvatsko vatrogastvo, napominje Vlada i podsjeća kako je, kao trajan spomen na njihovu hrabrost i žrtvu, proglasila 30. kolovoza "Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce".

*****

Devetnaest godina prošlo je od kobnog 30. kolovoza 2007. godine, kada je na otoku Kornatu život izgubilo 12 hrabrih vatrogasaca. U znak sjećanja na njihovu nadljudsku žrtvu, u uvali Šipnata ove je nedjelje održana dostojanstvena komemoracija na kojoj su sudjelovali brojni dužnosnici, obitelji stradalih te kolege vatrogasci iz cijele Hrvatske.

Službeni dio komemorativnog programa započeo je ispred kapelice sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, gdje je služena sveta misa i služba riječi. U atmosferi duboke tuge, ali i neizmjernog ponosa, prisutni su se prisjetili dvanaestorice anđela koji su prije nepuna dva desetljeća otišli na rutinsku intervenciju s koje se nikada nisu vratili.

Po završetku službenog protokola u uvali, sudionici komemoracije uputili su se u tihoj procesiji prema impresivnim suhozidnim križevima, podignutima na mjestima gdje su vatrogasci stradali.

"S pijetetom i zahvalnošću čuvamo uspomenu na njihovu žrtvu. Nikada zaboravljeni", poručeno je s ovogodišnje obljetnice, s koje se još jednom apeliralo na važnost očuvanja sjećanja na tragično preminule mladiće i iskusne gasitelje.

Kornatska tragedija ostaje najveća nesreća u povijesti modernog hrvatskog vatrogastva, a rane koje je ostavila na otoku Murteru i u cijeloj domovini ne blijede ni nakon devetnaest godina. Spomen na njihovu hrabrost nastavlja živjeti kroz svakodnevni rad njihovih kolega koji i danas nesebično riskiraju svoje živote za sigurnost drugih. (j.e./d.g.)

(147) objavljeno 30. 08. 2026. u 19:45 h

********************


alt


TUŽNA OBLJETNICA

Na današnji dan (31. kolovoza), prije četiri godine, javio je Andro Jugović u 5:45 sati u bolski DVD da gori krovište nekadašnje gimnazije dominikanaca, a kasnije napuštenog hotela „Bijela kuća“. Prvi snimak (vidi sliku) načinio je iz vrta samostana tadašnji bolski župnik fr. Mihael Mario Tolj. U gašenju požara sudjelovalo je 14 vozila i 37 vatrogasaca iz Bola, Supetra, Pučišća, Selaca i Milne.

Hotel „Bijela kuća“ bio je perjanica bolskog turizma. Od 30. lipnja 2003. je u vlasništvu i posjedu Republike Hrvatske, a dobili su ga u zamjenu za kredite i jamstvene obveze hotelskog poduzeća „Zlatni rat“. Zadnji gosti u hotelu bili su u ljeto 1999. godine. U njemu su tijekom Domovinskog rata boravile i izbjeglice.

Objekt je 1936. izgradio Dominikanski samostan za svoje potrebe (sjemenište i gimnaziju). U II. svjetskom ratu služio je za zbrinjavanje ranjenika, a potom kao đački dom. Od 1963. objekt je bio u vlasništvu poduzeća „Zlatni rat“. Otkako je zatvoren hotel je potpuno devastiran, a izgleda (još i danas) sve tužnije i ružnije. (j.e.)

(146) objavljeno 30. 08. 2026. u 19:40 h

********************


alt


TRAJEKT POLA SATA KASNIJE

Prema objavljenoj obavijesti na službenim stranicama „Jadrolinije“ večernji trajekt u ponedjeljak, 31. kolovoza iz Splita za Supetar polazi pola sata kasnije. Umjesto u 21:00 sata polazak iz Splita je najavljen za 21:30 sati.

Petnaest minuta kasnije, po dolasku u Supetar trajekt će u 22:45 isploviti prema Splitu, kako je i redom plovidbe predviđeno. (j.e.)

(145) objavljeno 30. 08. 2026. u 19:35 h

********************


alt


KOLIKO PUTA DNEVNO JEDE MAČKA?

Vjrerojatno ste proveli dosta vremena istražujući koja je hrana najbolja za vašu mačku - suha, mokra, posebnog brenda ili svježe pripremljena. No, puno se manje pažnje posvećuje tome kako hranimo svoje mačke, a način na koji im dajemo obroke može značajno utjecati na njihovo prirodno ponašanje i opću dobrobit. Ako se vodimo instinktima mačaka i novim znanstvenim spoznajama, vrijeme hranjenja možemo pretvoriti u alat za podršku njihovom mentalnom, a ne samo fizičkom zdravlju, piše Modern Cat.


Kako podržati prirodne navike

Određivanje točne količine hrane može biti izazov, stoga je veterinar prva osoba koju trebate pitati za savjet. On može najbolje procijeniti koliko kalorija vaša mačka treba unijeti dnevno. Prema gruboj procjeni, zdrava, sterilizirana odrasla mačka treba oko 45 do 65 kalorija po kilogramu tjelesne težine svaki dan.

Mačka koja živi isključivo u stanu i manje je aktivna treba manje kalorija od aktivne mačke ili mačića u razvoju. Obavezno provjerite upute na pakiranju hrane kako biste izračunali dnevnu dozu, jer je količina često drukčija od one koju očekujete. Iako se stalno upozorava na opasnost od pretilosti, mnogi vlasnici svojim mačkama zapravo daju premalo hrane.


Učestalost obroka

Mačke su po prirodi samotni lovci koji love mali plijen, poput miševa i ptica, zbog čega su prilagođene na više manjih obroka raspoređenih kroz dan. Kada bi same mogle birati, jele bi otprilike osam do šesnaest puta dnevno. Istraživanja su također pokazala da većina mačaka preferira svježu hranu.

Možemo im pomoći da slijede svoj prirodni ritam tako da dnevnu količinu kalorija podijelimo na nekoliko manjih obroka. Ne postoji univerzalan odgovor za svaku mačku, ali preporučuje se osigurati barem pet obroka dnevno.


Organizacija pet obroka dnevno

Međunarodno društvo za medicinu mačaka razvilo je plan hranjenja "Five-a-Day Felix" kao pomoć vlasnicima. Iako se može činiti kao velik posao, raspored ne mora značajno zakomplicirati svakodnevicu.

Primjerice, mačku možete nahraniti ujutro nakon buđenja, a zatim joj ostaviti igračku-hranilicu dok ste na poslu. Sljedeći obrok slijedi odmah po povratku kući, a još jedan neposredno prije spavanja. Tijekom noći, mački se opet može ostaviti igračka s hranom. Automatske hranilice također mogu pomoći u popunjavanju praznina tijekom noći ili vaše odsutnosti.


Stalno dostupna hrana

Takozvano slobodno hranjenje, kod kojeg je hrana stalno dostupna, može odgovarati nekim mačkama, ali se takav pristup najčešće povezuje s pretilošću. Postoji još nekoliko razloga zašto se uglavnom ne preporučuje. Mačke vole svježu hranu, a što ona dulje stoji, to im je manje privlačna.

Također je teže pratiti koliko i kada mačka jede, pa se smanjen apetit kao znak bolesti može teže uočiti. Uz to, vlasnici koji primjenjuju ovaj način hranjenja često rjeđe čiste zdjelice. Ako se ipak odlučite za ovaj pristup, važno je svakodnevno prati posude i mijenjati hranu. Mačku važite barem jednom mjesečno kako biste provjerili održava li težinu.


Važnost čistih posuda

Obratite pažnju na to gdje i iz čega vaša mačka jede. Mačke su čiste životinje koje cijene uredan prostor i svježu hranu. Perete li mačje zdjelice svakodnevno? Ako je odgovor ne, one su vjerojatno pune sline i ostataka hrane.

Nacionalna zaklada za znanost utvrdila je da zdjelice za kućne ljubimce spadaju među kuhinjske površine s najviše bakterija. Posude za hranu treba prati nakon svakog obroka ili barem jednom dnevno. Praktično rješenje je koristiti zdjelice koje se smiju prati u perilici posuđa i imati nekoliko komada za zamjenu.

Što se tiče posebnih plitkih zdjelica protiv "zamora brkova", do danas je provedena samo jedna studija na tu temu, a rezultati nisu bili jednoznačni. Nekim su mačkama više odgovarale pliće posude, dok drugima dubina nije smetala. Možete svojoj mački ponuditi obje opcije i vidjeti što joj više odgovara.


Više mačaka, više mjesta za hranjenje

Mačke su samotni lovci, što znači da vole jesti same. U prirodi ne dijele hranu i ne jedu blizu drugih mačaka, čak ni onih s kojima se dobro slažu. Hranjenje na odvojenim mjestima smanjuje stres i sukobe te svakoj mački omogućuje da jede u miru.

Jedenje pod stresom povezuje se i s nakupljanjem masnog tkiva, što je dodatni razlog da svaka mačka dobije svoj siguran prostor za obrok. U kućanstvima s više mačaka zdjelice trebaju biti udaljene barem nekoliko metara, a idealno je ako se nalaze u odvojenim prostorijama.


Tehnologija kao pomoć

Držanje više mačaka često znači i usklađivanje različitih prehrambenih potreba. Neke mačke kradu hranu drugima, što izaziva sukobe i otežava kontrolu težine, dok su druge prisiljene jesti brže kako im hrana ne bi bila pojedena.

Srećom, postoje hranilice s čitačem mikročipa koje kontroliraju pristup hrani. Neki modeli samo ograničavaju pristup zdjelici i prikladni su za mokru i suhu hranu, dok drugi mogu automatski dozirati obroke i namijenjeni su suhoj hrani.


Igračke-hranilice za mentalnu stimulaciju

Mačke u prirodi moraju raditi za hranu, a taj im instinkt možemo zadovoljiti pomoću igračaka-hranilica, poznatih i kao "puzzle feeders". Riječ je o predmetima iz kojih mačka mora sama izvući hranu, primjerice tako da kotrlja igračku iz koje ispadaju briketi. Postoje i statične ploče ili podloge s udubljenjima iz kojih mačka vadi suhu ili mokru hranu.

Iako takve hranilice nisu zamjena za pravi lov, pružaju mački mentalnu stimulaciju i priliku za rješavanje problema. Prilikom uvođenja, ponudite igračku-hranilicu kao dodatnu opciju uz hranu u običnoj zdjelici. Kako biste mačku motivirali, u hranilicu isprva možete staviti poslastice. Kod mačaka s dobrim apetitom, one se mogu koristiti i za posluživanje cijelih obroka.

Način na koji hranimo mačke može biti jednako važan kao i ono čime ih hranimo. Uz nekoliko jednostavnih prilagodbi možemo im omogućiti da jedu na način koji im je prirodniji i tako izravno podržati njihovo fizičko i mentalno zdravlje. (index)

(144) objavljeno 30. 08. 2026. u 19:30 h










nedjelja, 30. kolovoza 2026.


alt


ZATVARA SE TURISTIČKA AMBULANTA

Još u ponedjeljak (31. kolovoza) poslije podne mogu turisti u Bolu zatražiti liječničku pomoć u mjesnoj ambulanti. Od utorka (1. rujna) Turistička ambulanta, za ovu godinu prestaje radom, a gosti koji su u Bol došli na odmor mogu liječničku pomoć dobiti u radno vrijeme predviđeno za lokalno stanovništvo (ponedjeljkom, četvrtkom i petkom ujutro, druge i četvrte subote ujutro, te utorkom i srijedom poslije podne) ili nazvati dežurnu službu Hitne pomoći u Gornjem Humcu. (j.e.)

(142) objavljeno 29. 08. 2026. u 19:35 h

********************


alt


KLAPSKI ĐIR PO RIVI

Klapa „Kuroj“ i ove nedjelje kreće u šetnju s pjesmom u 21:00 sat iz Doma kulture. Tijekom dvosatne šetnje, klapa zastaje kod svakog štanda na otvorenom, od Doma kulture do kafića Big Blue, i natrag rivom do Vinskog podruma. (j.e.)

(141) objavljeno 29. 08. 2026. u 19:30 h

********************


alt


SAVJETI: POVRATAK U VRTIĆ I ŠKOLU

Povratak u vrtić i školske klupe nakon ljetnih praznika za mnogu djecu može biti izazovan, ali i stresan. Nakon opuštajućeg ljeta, dolazak svakodnevne rutine, traži ponovnu prilagodbu. Rano ustajanje, odlazak u vrtić ili pak ponovno suočavanje sa školskim obavezama mogu probuditi nesigurnost i strah, osobito kod najmlađih školaraca. Stoga je važno da roditelji pripreme i sebe kako bi mogli pružiti djeci podršku i pomoći im da se na novu rutinu prilagode što lakše i bez dodatnog pritiska - piše direktno.hr, a prenosi index.

Psihologinja Žana Pavlović objasnila je zašto je povratak u rutinu težak. “Svaki povratak u rutinu je djeci težak, jer je to promjena. Bilo kakva promjena traži emocionalno i fizičko prilagođavanje. Tijekom ljeta djeca imaju više slobode, a manje obveza. Imaju više vremena s roditeljima i manje određene predvidive strukture, a kad se vraćaju u vrtić i školu, ponovno se suočavaju s nekim pravilima, većom količinom zahtjeva, povratkom u grupu gdje moraju nešto dijeliti ili čekati, surađivati te nekim novim i starim očekivanjima i ritmom dana koji je do sada bio puno opušteniji.


Najvažniji su ritam, sigurnost i predvidivost

Kako roditelji mogu olakšati djeci povratak u vrtić? “Kod vrtićke djece najvažniji su ritam, sigurnost i predvidivost. Roditelji mogu djeci pomoći na način da im nekoliko dana, ili čak tjedan-dva prije povratka uvedu ranije spavanje ili neku rutinu koja je vrlo slična vrtićkoj rutini. Roditelji mogu djeci najaviti povratak u vrtić tipa: ‘U ponedjeljak idemo u vrtić’, ‘Idemo vidjeti svoju tetu i grupu’. Trebaju se držati kraćih rastanaka, naime, preduga objašnjenja samo pojačava strah i tjeskobu djeteta. U tim danima roditelji također trebaju nastojati biti više s djetetom jer mu tada treba više nježnosti, igre i fizičkog kontakta”, ističe psihologinja.

Povratak u školu također nije lagan. “Roditelji trebaju zajedno s djecom pripremiti stvari za školu, radni kutak, bilježnice, raspored. Treba razgovarati s djetetom o tome što očekuje od prvih dana škole, što ga veseli. Treba razgovarati i o tome da će vidjeti prijatelje koje dugo nije vidjelo. Bitno je i da roditelji ne forsiraju ocjene, nego rutinu tih prvih tjedana nastave. Također, dobra je i normalizacija emocija, odnosno da ponude i svoje iskustvo, tipa: ‘I meni je tako teško kad se vratim s godišnjeg’.


Ne prenosite svoje strahove na djecu

Polazak u školu predstavlja svojevrsnu prekretnicu u životu djeteta, a naša sugovornica ističe da se radi o jednoj potpuno novoj situaciji u kojoj djeca ulaze u školski svijet čime se mijenja puno toga ne samo djetetu nego cijeloj obitelji. “Djeca ulaze u školu koja im je potpuno nepoznat svijet, ulaze u novo okruženje, među nove vršnjake i novi svijet odraslih, odnosno dobivaju učitelja” ističe psihologinja dodajući da roditelj prvo treba pripremiti sebe, jer ono što oni osjećaju prelazi na dijete.

“Priprema roditelja je presudna, odnosno najvažnija. Ako dijete nema određene okolnosti koje ga onemogućavaju, ono će se pripremiti samo jer sva djeca znaju da nakon šestog rođendana i puhanja šest svjećica na torti – idu u školu”, ističe. “Roditelji su ti koji često prenose svoje strahove na djecu, imaju prevelika očekivanja ili pak zastrašuju djecu školom”. roditeljima da dijete ne mora znati čitati i pisati, ali mora znati neke praktične stvari tipa obrisati sebi nos, obući si. obuti, pitati, potražiti pomoć, čekati u redu itd.

Polazak u jaslice može bit jako stresan, kako za dijete, tako i za roditelje. Psihologinja je istaknula kako na ovu temu postoje razni webinari te da je i u ovom slučaju ključna priprema roditelja. “Ispratila sam puno generacija koje su krenule u vrtić i jako dobro znam da ukoliko se roditelj ne pripremi za odvajanje s djetetom, dijete to osjeti i teško prolazi kroz to”, istaknula je. Kao najvažniju stavku ponovila je pripravu roditelja. “Pripremite sebe, postupno se privikavajte. Savjetuju se kratki boravci prvih dana, roditelji dijete ne bi trebali dugo ostavljati u vrtiću, a rastanak treba biti kratak i nježan. Nipošto ne treba otići bez pozdrava s djetetom, što je nije rijetka praksa roditelja. Djetetu treba reći da će doći po njega” rekla je dodajući kako je važno i da tih dana roditelji budu fizički dosta više uz djecu.

“Vjerojatno će biti koja suza i kod roditelja i kod djece, ali ne treba skrivati suze, to je sve normalno u periodu adaptacije. Isto tako podvlačim suradnju s odgojiteljima, jako važna stvar na početku adaptacije, kad dijete krene u vrtić, ali i kasnije. Najveće bogatstvo koje imate predajete u ruke odgajatelja i trebate razvijati topao i iskren odnos s njima”.


Emocionalni rast i zahtjevno odvajanje

Stručnjakinja je istaknula da je plač je jak signal koji roditelji čitaju na takav način da je djetetu nešto loše, ali u ističe da u situaciji kad ih ostavljamo u vrtiću, oni ne plaču zato što je vrtić loš, nego zato što je odvajanje razvojno zahtjevno. Naglašava i “da nije loše da dijete u toj dobi zaplače jer je to sasvim normalno i odgovarajuće u tom periodu. Plač tada samo pokazuje da mu je u tom trenu teško i mu je teško odvojiti se od mame i tate i da je taj odnos s njima bio do tada jako dobar. Ne zna drugačije reći kako se osjeća – nego plače”, objasnila je.

Odgovorila je i na pitanje raste li dijete emocionalno kroz rastanke. “Rekla bih – da, ali ne treba dijete na silu gurati u iskustvo odvajanja. Ono treba biti kratko, prilagođeno dobi, predvidivo i uz roditelja koji je smiren – dijete kroz te rastanke, odnosno kratke gubitke – uči. Mi psiholozi kažemo da je to jedna trauma, ali kroz nju dijete nauči puno toga. Nauči primjerice kako izdržati neku neugodu, frustraciju, nauči da se može ponovno povezati s roditeljem i da je svijet sigurno mjesto i da se neće ništa loše dogoditi ako mama ili tata odu neko vrijeme”, objasnila je i dodala da danas često uočava situaciju prezaštićivanja djece.

Dijete se štiti da ne bi nešto neugodno doživjelo, upozorava psihologinja dodajući da je to je loš stav. “Ne osuđujem roditelje, ali dijete mora proći kroz određenu frustraciju kako bi razvilo svoju emocionalnu otpornost. Moramo mu dopustiti da bude tužno, razočarano i da upozna te neugodne emocije. Moramo mu dopustiti i da padne. Kako će dijete znati utješiti nekoga drugoga ako ono samo nikada nije prošlo kroz neugodnu situaciju? U tome nema ništa loše. Upravo kroz takva iskustva dijete razvija svoju emocionalnu otpornost”, zaključila je psihologinja Pavlović.

(140) objavljeno 29. 08. 2026. u 19:25 h

********************


alt


KRATKA ŠETNJA NAKON RUČKA

Žene u pedesetima koje inače nemaju problema sa zdravljem rijetko razmišljaju o zdravlju srca. Iako pretjerana briga nije zdrava, važno je znati da se kardiovaskularno zdravlje s godinama mijenja.

Rizik od srčanih bolesti zato raste s godinama. Dr. Morales ističe da se usporedno s promjenama na arterijama, poput otvrdnjavanja i nakupljanja plaka, događaju i metaboličke promjene. One uključuju povišen kolesterol, inzulinsku rezistenciju, promjene u udjelu tjelesne masnoće i pojačane upale, što sve zajedno povećava rizik za srce.

"Te promjene na kraju mogu dovesti do bolesti srca, koje su i dalje jedan od vodećih uzroka smrti kod žena", napominje dr. Morales. Dobre navike mogu taj rizik smanjiti, a dvoje kardiologa otkrilo je koju bi popodnevnu naviku žene starije od 50 godina trebale napustiti.


Rizici za srce nakon pedesete

Dr. Nisha Parikh, direktorica kardiovaskularne medicine na Institutu za žensko zdravlje Katz, kaže da rizik od srčanih bolesti raste kod svih žena kako stare. Dr. Parikh objašnjava kako se s godinama kod žena nakupljaju faktori rizika poput visokog krvnog tlaka, kolesterola, viška kilograma te predijabetesa i dijabetesa.

Zbog toga srčani mišić može zadebljati i teže se opuštati, a arterije postaju kruće i podložne stvaranju plaka. "S vremenom te promjene mogu dovesti do zatajenja srca, srčanog udara i moždanog udara", pojašnjava ona.

Dr. Morales dodaje da menopauza predstavlja dodatan rizik. Pojašnjava da estrogen ima zaštitnu ulogu za srce, a ta se zaštita gubi s padom njegove razine u menopauzi.

Ako je žena tijekom trudnoće imala preeklampsiju, gestacijski dijabetes ili prijevremeni porod, dr. Parikh kaže da je u tim slučajevima potrebna posebna briga o zdravlju srca, jer su takva stanja povezana s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu.


Najgora popodnevna navika

Na pitanje koju popodnevnu naviku treba izbjegavati radi zdravlja srca, oba kardiologa odgovaraju isto: mirovanje neposredno nakon jela.

"Umjesto da sjedite dok probavljate hranu, preporučujem šetnju od 10 do 15 minuta nakon obroka. Razine šećera u krvi i kolesterola obično naglo porastu nakon jela, pa je kretanje u tom razdoblju jednostavna i zdrava navika", kaže dr. Morales.

Dr. Parikh dodaje da su skokovi inzulina posebno izraženi nakon konzumacije slatkiša, što znači da je kratka šetnja osobito korisna nakon popodnevnog deserta.

Oba kardiologa ističu da je sjedilački način života rizičan faktor za srčane bolesti. To potvrđuje i znanstvena analiza iz 2025. objavljena u časopisu Medicine, koja je pokazala da dulje gledanje televizije povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Istraživanje je također utvrdilo da tjelesna aktivnost taj rizik smanjuje.

"Ako kratka šetnja nakon jela ne postane navika, s vremenom to može potaknuti veći unos hrane uz manje kretanja, što vodi debljanju. S godinama se ti kilogrami obično nakupljaju na trbuhu, gdje su posebno štetni za srce", kaže dr. Parikh.


Zdrave popodnevne alternative

Dr. Morales ističe da je jedan od najboljih načina za zaštitu srca integrirati tjelesnu aktivnost u dnevnu rutinu, sve dok ne postane automatizam. Kratka šetnja nakon ručka ili popodnevnog obroka idealan je primjer.

Kad je riječ o izboru popodnevnog obroka, dr. Parikh preporučuje šaku orašastih plodova i voće. Taj međuobrok ne zahtijeva pripremu, a bogat je nutrijentima korisnima za srce. Orašasti plodovi i voće sadrže vlakna i antioksidanse, a uz to su orašasti plodovi i dobar izvor nezasićenih masti koje snižavaju kolesterol i upalne procese. Te masti ujedno osiguravaju i dulji osjećaj sitosti.

"Na mnoge faktore rizika za srčane bolesti može se utjecati zdravom prehranom i kretanjem. Nikada nije kasno za promjene koje će unaprijediti zdravlje srca i produljiti život", zaključuje dr. Parikh. Kratka šetnja nakon obroka jednostavna je promjena s dugoročnim pozitivnim učinkom na zdravlje srca.

(139) objavljeno 29. 08. 2026. u 19:20 h







subota, 29. kolovoza 2026.


alt


OVE SUBOTE FEŠTA VINA U JELSI

Mnogi će Boljani ove subote do Jelse na tradicionalni Feštu vina. Iako jelšanska zabava traje tri dana, većina je odlučila krenuti u Jesu – treći dan, ove subote. Brod „Frane Bol“ (na slici) polazi iz Bola u 20:30 sati, a povratak iz Jelse je u 1:30 sati. Cijena prijevoza brodom „Frane Bol“ je (povratna karta) 25 eura, a samo u jednom pravcu 15 eura po osobi.

Broj putnika na brodu „Frane Bol“ je ograničen. (j.e.)

(138) objavljeno 28. 08. 2026. u 19:20 h

*********************


alt


SVETA MISA U MURVICI U 18:30

Subotnja sveta misa u Murvici održat će se i ove subote (29. kolovoza) s početkom u 18:30 sati. Misu predvodi bolski župnik fr. Ante Kazoti. Nakon mise vjernici su po običaju pozvani u susjedno dvorište gdje će ih Tonči Žuljević, kao pravi domaćin, počastiti domaćim kolačima i pićem. (j.e.)

(137) objavljeno 28. 08. 2026. u 19:15 h

**********************


alt


ZAVRŠNI KONCERT GLAZBENE RADIONICE

Završni koncert Bolske ljetne glazbene radionice na programu je ove subote (29. kolovoza) u Centru za kulturu (Ulica Frane Radića 18) s početkom u 21:00 sat. Nastupaju: Maja Savić (vokalna instruktorica), Regis Kattie (klavir), Boris Beštak (bubnjevi), Jura Vrandečić (kontrabas) i polaznici seminara.

(136) objavljeno 28. 08. 2026. u 19:10 h

*********************


alt


PRODAJA VOĆA I POVRĆA

U petak se voće i povrće iz doline Neretve, prema najavi prodavalo u Ulici Hrvatskih domobrana od 12:00 do 13:00 sati, ali nam vlasnik OPG-a nije mogao izjasniti je li to posljednja prodaja u Bolu ili će ponovo navratiti u idući četvrtak. Njegov ponovni eventualni dolazak najavit ćemo u Bolskoj kronici u srijedu ili četvrtak. (j.e.)

(135) objavljeno 28. 08. 2026. u 19:00 h

************************


alt


alt


TENIS TURNIR U BOLU

Prošle srijede (26. kolovoza) Tenis klub “Zlatni Rat – Bol” organizirao je sada već tradicionalni turnir Zlatni Rat Open 2026. Na turniru je, u najstarijoj žutoj kategoriji, nastupilo ukupno 20 djece uglavnom iz Bola i TK “Brač”.

Nakon brojnih zanimljivih i neizvjesnih mečeva, naslov pobjednika osvojio je naš član Ivano Šesnić, koji je u kvalitetnom i napetom finalu svladao Alexiu Nizetich iz TK “Brač” rezultatom 4:3 (0).

Čestitke zaslužuju svi sudionici turnira na prikazanoj igri, borbenosti i sportskom duhu!

Organizatori turnira se zahvaljuju sponzorima na pomoći u organizaciji turnira, kao i Ministarstvu turizma i sporta, čijim je projektom „Zlatni Rat Open 2026.“ turnir sufinanciran. (m.e.)

(124) objavljeno 28. 08. 2026. u 18:55 h






petak, 28. kolovoza 2026.


alt


SKUPLJA I VODA OD 1. KOLOVOZA

Naše čitatelje, barem one u Bolu, više ništa ne može iznenaditi. Pa tako ni nove cijene koje ćemo dobiti ovih dana u koverti iz Supetra. Na sastanku u Hvaru skupštinari su se složili sa novim cijenama, a one bi za domaćinstva trebala biti veća za 25 posto, a pravnim osobama za 36 posto.

Nazvali smo člana skupštine iz Bola (Ivica Šćepanović) koji je odbio razgovarati o toj temi, jer kako kaže - nije ovlašten za informiranje, već nas je uputio na firmu (Vodovod i odvodnja Brača i Hvara). Nazvali smo direktora, ali nam se naknadno javio pa ga ništa nismo pitali jer smo u međuvremenu dogovorili sastanak s njihovim službenikom koji očitava mjerila u Bolu o potrošnji vode. Međutim, zbog drugih radnih obaveza, taj nam je djelatnik otkazao dolazak, ali nam je poslao sms poruku: cijena za kućanstva s odvodnjom je 2,98 eura/m3, paušal je 5.09 eura za vodoopskrbu i 2.20 eura za odvodnju. To je sve što je napisano.

Nas je interesiralo što je sve uključeno u 9 stavki na dosadašnjim računima: fiksni dio vodoopskrbe, fiksni dio odvodnje, naknade za razvoj KVG, naknada za zaštitu voda … (j.e.)

(133) 0bjavljeno 27. 08. 2026. u 19:10 h

********************


alt


PRVI GOSTI U „BRISTOLU“ OD 1. RUJNA

Suludo bogati Arapin otkrio unutrašnjost svog novog hotela na otoku kod Splita: ‘Jedan je od 25 takvih u Hrvatskoj!‘ – pročitali smo na portalu slobodna dalmacija u četvrtak.

Oteglo se, ali čini se da je otvaranje novog luksuznog hotela na Braču pred vratima – točnije, 1. rujna. Riječ je o hotelu "Bristol" u Bolu, a njegov je vlasnik "Sunce hoteli" d.d., društvo koje na području Bola posjeduje više hotela iz grupacije Bluesun.

Jedan od najbogatijih Arapa gradi ‘Beograd na vodi‘, a njegov hotel na Bolu nudi sobe dok dozvole ‘vise u zraku‘.

"The Bristol Bol" dio je većeg poslovnog sustava povezanog s "Eagle Hillsom", investicijskom kompanijom čiji je osnivač i predsjednik Mohamed Alabbar, jedan od najbogatijih arapskih poslovnih ljudi i osnivač kompanije koja je ujedno povezana s projektom "Beograd na vodi". Kompanija Eagle Hills na svojim službenim stranicama među hotelskim projektima navodi upravo Bristol Bol, kao i Sunčani Hvar te Bluesun Hotels & Resorts. Hotel se pritom predstavlja kao druga lokacija brenda "The Bristol Hotels & Resorts", nakon onog u Beogradu. Smješten je u nekadašnjem hotelu "Park" u središtu Bola.

(132) objavljeno 27. 08. 2026. u 19:00 h

********************


alt


PREDAVANJE UZ PREZENTACIJU O BRODOLOMU

U petak, 28. kolovoza, s početkom u 21:00 sat, u dvorištu „Hrvatske čitaonice“, Franjo Mlinac održat će predavanje pod nazivom „Antički brodolom u podmorju Sutivana“.

Franjo Mlinac, dugogodišnji ravnatelj Narodne knjižnice u Sutivanu i istaknuta figura kulturnog života otoka Brača, zaslužan je za brojne projekte koji oživljavaju stivansku povijest, a jedan od njih predstavit će i u petak.

Predavanje će javnosti približiti priču o drvenom trgovačkom brodu koji je krajem 2. stoljeća potonuo ispred uvale Likva na dubini od 32 metra, prevozeći kamene sarkofage i stupove s bračkih kamenoloma. Nesretni antički brod ostao je zaboravljen preko 1800 godina, sve dok ga 2008. godine lokalni ronioci nisu slučajno otkrili.

Nalaz je potvrđen i priznat 2009. godine, a istraživanja provedena u narednim godinama dala su jedinstveni okvir za ovu zanimljivu priču.

Narodna knjižnica Sutivan u suradnji s lokalnom samoupravom od 2021. godine provodi Projekt društvene valorizacije i interpretacije antičkog brodoloma u Sutivanu. Kroz primjenu suvremenih tehnologija, poput 3D modeliranja, virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR), ova vrijedna lokacija postala je dostupna široj javnosti. (ir.b.)

(131) objavljeno 27. 08. 2026. u 18:55 h

********************


alt


PRODAJA VOĆA I POVRĆA

Vlasnik OPG-a iz doline Neretve potvrdio je satnicu prodaje. Ovaj petak (28. kolovoza) u Ulici Hrvatskih domobrana, nedaleko trgovine „Tommy“, prodavat će od 12:00 do 13:00 sati lubenice, dinje, pomidore, tikvice, fažolete, breskve, krastavce, nekterine … taj isti dan ubrane u dolini Neretve.

Je li to i zadnji dolazak i prodaje voća i povrća u Bolu, znat ćemo tek u petak, a objaviti našim čitateljima u subotnjem izdanju Bolske kronike. (j.e.)

(130) objavljeno 27. 08. 2026. u 18:50 h

************************


alt


SVJEŽA RIBA U PETAK

„Svjetlica“ je dva dana provela u ribolovu u blizini otoka Visa, ali se u četvrtak navečer vraćaju u Bol. Seka Šćepanović, sa ili bez unuka, spremna je u petak ujutro za prodaju svježih plodova mora na bolskom pazaru. Prodaja je najavljena od 7:00 sati. (j.e.)

(129) objavljeno 27. 08. 2026. u 18:45 h









četvrtak, 27. kolovoza 2026.


alt


PRIJEDLOZI ZA NAJBOLJE U TURIZMU

Hrvatska turistička zajednica, Ministarstvo turizma i sporta te Hrvatska gospodarska komora, za 2026. godinu službeno su otvorene online prijave.

Cilj projekta je poticanje konkurentnosti, inovativnosti i održivog razvoja te unapređenje kvalitete turističkih proizvoda i usluga u Hrvatskoj. Nagrade će biti uručene u sklopu svečane završnice Dana hrvatskog turizma, koji će se 19. i 20. studenoga održati u Poreču.

Prijave za sve nagrade i priznanja moguće je podnijeti putem službene web stranice Dana hrvatskog turizma do 4. rujna 2026. u 23:59 sati.

Bol je do sada bio Turistički prvak 21 put, posljednji put 2015. godine.

(128) objavljeno 26. 08. 2026. u 19:40 h

********************


alt


U 26 INSPEKCIJSKIH NADZORA UTVRĐENO 11 POVREDA

Koordinirana akcija nadzora pomorskog prometa s naglaskom na sigurnost plovidbe održana je u utorak (25. kolovoza) u području nadzora sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Split i pripadajućih lučkih ispostava – izvijestilo je medije Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Pojačani inspekcijski nadzori posada i plovila u području splitskog akvatorija, u najvećoj mjeri bili su usmjereni na kontrolu nepropisne brzine plovidbe u nedozvoljenim područjima, nadzor nad iznajmljivanjem plovila, putničkim brodovima za jednodnevne izlete, kao i nadzor nad ostalim sudionicima u pomorskom prometu, sukladno Pravilniku o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

U akciji je sudjelovao 21 službenik Lučke kapetanije Split i pripadajućih ispostava sa 3 plovila, kojima se do 18:00 sati preplovilo 198 nautičkih milja. U sklopu akcije izvršeno je 26 inspekcijskih nadzora, temeljem kojih je utvrđeno ukupno 11 povreda propisa i pravila sigurne plovidbe.

Nepoštivanje propisane najviše dozvoljene brzine plovidbe (glisiranje), utvrđeno je u tri slučaja, uz ostalih četiri prekršaja iz domene tehničke ispravnosti plovila te posjedovanja i valjanost administracije plovila i posada. Prekrcanost plovila ustanovljena je u jednom slučaju, kao i jedan ustanovljeni prekršaj u pogledu nepridržavanja obvezne prijave kroz CIMIC sustav. Također, nadzorom je u dva slučaja ustanovljeno upravljanje plovilima bez posjedovanja valjanih svjedodžbi i ostale brodske i plovidbene dokumentacije.

Ukupno je izrečeno 5.836,35 eura kazni, od čega je naplaćeno kazni u iznosu od 2.313,02 eura.

(127) objavljeno 26. 08. 2026. u 19:35 h

********************


alt


KOMEDIJA U TEATRINU „DVA FERALA“

Na programu Bolskog lita u Teatrinu „Dva ferala“ u četvrtak (27. kolovoza) u 21:00 sat gostuje Teatar Gavran s komedijom PAPUČARI. Komediju Mire Gavran režirala je Mladena Gavran, a igraju Kristina Krepela, Vedran Komerički i Jakov Gavran.

Prodaja ulaznice je od 20 sati na glavnom ulazu u Dom kulture.


Radnja je smještena u današnje vrijeme, u jednom gradskom stanu u kojem se svakodnevica iznenada pretvara u kaos. Na vrata žene srednjih godina, koja već neko vrijeme živi sa svojim drugim mužem, neočekivano pokuca njezin prvi suprug – tek pušten iz zatvora zbog zločina koji nije počinio. Nema kamo otići. Rješenje? Useljava se k bivšoj ženi i njezinu sadašnjem mužu. Slijedi neobičan suživot troje odraslih ljudi pod istim krovom – pun sudara ega, potisnutih emocija i komičnih situacija koje izmiču kontroli. Ljubomora, stari računi, apsurdni dogovori i pokušaji očuvanja prividnog mira pretvaraju njihov stan u poprište urnebesne komedije situacije. U skučenom prostoru suvremenog urbanog života, gdje se prošlost i sadašnjost sudaraju bez upozorenja, nastaje komedija koja s puno humora, ali i ljudske topline, govori o odnosima, oprostu i granicama koje je ponekad nemoguće povući.

(125) objavljeno 26. 08. 2026. u 19:30 h

********************


alt


RIBA U – PETAK

Čim „Svjetlice“ nema privezane na Račiću, znači da je krenula u ribolov. Isplovili su prema Visu u utorak navečer, a njihov se povratak s ulovom očekuje u četvrtak kasno navečer. Seka Šćepanović će u petak ujutro na pazaru u 7:00 sati otvoriti kiosk-ribaricu i prodavati svježe plodove mora. (j.e.)

(124) objavljeno 26. 08. 2026. u 19:25 h









srijeda, 26. kolovoza 2026.


alt


alt


OVE SRIJEDE: BOLSKA LITNJA NOĆ

Obično se srijedom, pa se tako i ove srijede (26. kolovoza) organizira na rivi Bolska litnja noć, gastronomsko-glazbeni program. Već se od 19:00 sati na postavljenim štandovima za ovu manifestaciju moggu posjetitelji dobiti neko jelo od morskih specijaliteta, kao i domaće kolače (razne kreme, torte, palačinke …). Ima štandova gdje se nudi i piće (bijelo i crno vino, sokovi, likeri, točeno pivo …).

Glazbeni program počinje u 20:30 sati, kada nastupa Nenad Vetma.

Nenad Vetma je rođen u Splitu u travnju 1960. godine. Od rođenja pa do danas živi na Bačvicama u blizini teniskih terena TK Split. Od pete godine života počinje sa svakodnevnim teniskim treningom, a s početkom osnovne škole pohađa gitaru u glazbenoj školi Josip Hatze Split.

Nakon mnogobrojnih uspjeha na domaćim i europskim teniskim terenima (višestruki državni prvak u svim juniorskim konkurencijama i član državne reprezentacije u razdoblju od 1974. do 1978.), ipak ne odustaje od glazbe. Istovremeno počinje svirati solo gitaru u mandolinskom orkestru KUD Filip Dević i potom, pohađajući gimnaziju Vladimir Nazor u Splitu, osniva i svoju prvu grupu.

Godine 1079. odlazi u Njemačku kao profesionalni tenisač i trener gdje boravi punih osam godina. Velika nostalgija za rodnim krajem i ponuda Zdenka Runjića da pjeva na “Splitskom festivalu zabavne glazbe ’87.” dovela ga je u svijet profesionalne glazbe, sa pjesmom “Zavičajna” Z. Runjića i J. Fiamenga, zauvijek u domovinu. Godine 1989. izdaje prvi LP i kasetu pod nazivom velikog mega hita “Boliš me dušo” platinastog tiraža. Od tada počinje njegova profesionalna glazbena karijera.

(123) objavljeno 25. 08. 2026. u 19:45 h

********************


alt


alt


alt


BOLJANI NA OPRŠTAJU OD DR. KALAJŽIĆA

Dana 19. 8. 2026. godine u 86. godini života napustio nas je mr. sc. Josip Kalajžić, dr. med., jedan od najutjecajnijih splitskih liječnika, koji je ostavio neizbrisiv trag u razvoju splitske i hrvatske liječničke, a posebno radiološke struke. U Bolu je imao već godinama vikend kuću (Uz pjacu 7) pa nas nije začudio ni veliki broj Boljana koji su bili na posljednjem oproštaju, u utorak na Lovrincu.

Njegov doprinos, pogotovo u Splitu, nije bio samo medicinski, nego i poduzetnički, društveni i humanitarni.

Ostat će zabilježen kao jedan od iznimno važnih splitskih liječnika koji su razvijali suvremenu radiološku dijagnostiku.

Dr. Josip Kalajžić dugi je niz godina radio kao liječnik i šef Odsjeka za dijagnostiku probavnog sustava u Kliničkom zavodu za radiologiju KBC-a Split.

Pokrenuo je jednu od prvih privatnih radioloških praksi u Splitu i Hrvatskoj, poznatu kao Poliklinika dr. Kalajžić, prvu privatnu polikliniku u Dalmaciji koja je uvela uređaj za magnetsku rezonanciju.

Kasnije poznata kao Poliklinika Kalajžić, postala je jedna od značajnijih privatnih zdravstvenih ustanova u Splitu i Hrvatskoj.

Upravo kroz Polikliniku Kalajžić ostvario se jedan od njegovih najvažnijih doprinosa splitskoj medicini – privatnim ulaganjem u tada vrlo naprednu dijagnostičku tehnologiju omogućio je da Split dobije pristup tehnologiji koja je u to vrijeme bila vrlo rijetka. Danas na istoj adresi djeluje Poliklinika Affidea Kalajžić, u Ulici moliških Hrvata 4.

Dr. Josip Kalajžić bio je jedan od ključnih pokretača prvog hospicija u Hrvatskoj.

Inicijativa za osnivanje Udruge za hospicij i palijativnu skrb u Splitu pokrenuta je 2009. godine, a dr. Josip Kalajžić bio je jedan od četvero ključnih osnivača koji su 2012. godine službeno pokrenuli njezin rad. Bio je i njezin predsjednik, aktivno sudjelujući u stvaranju hospicijske infrastrukture u Splitu te dugotrajno djelujući na području palijativne skrbi.

Posljednji oproštaj od dr. Josipa Kalajžića bio je u utorak 25. kolovoza na splitskom gradskom groblju Lovrinac, a misa zadušnica održana je se istog dana u crkvi Gospe od Pojišana u Splitu.


U srijedu (26. kolovoza) će se održati komemoracija za dr. Josipa Kalajžića u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Početak je u 10:00 sati. (s.d. – j.e./foto: r.karninčić)

(122) objavljeno 25. 08. 2026. u 19:30 h

********************


alt


MOBITEL U MORU?

Koliko god mislili da se to vama ne može dogoditi, dovoljan je samo mali trenutak nepažnje ili nespretnosti na plaži, brodu ili uz rivu da mobitel završi tamo gdje ga najmanje želite vidjeti, a to je u moru. Ako vam je mobitel pao u more, ovo su koraci koje biste trebali napraviti. A ako nije, svejedno nije loše znati kako reagirati ako se jednom nađete u takvoj situaciji – pročitali smo na portalu index i tekst prenosimo u cijelosti.


Izvadite ga iz mora i ugasite

Mobitel prvo izvadite iz mora što je prije moguće. Ako je još uvijek uključen, nemojte ga nastaviti koristiti kako biste provjeravali rade li kamera, zvučnici ili zaslon.

Brojni proizvođači mobitela preporučuju da se mobitel nakon pada u more odmah isključi jer vlaga u unutrašnjosti može dovesti do oštećenja i korozije. Obavezno skinite i zaštitnu maskicu ako je imate kako bi mobitel mogao bolje “disati”.

Mobitel potom izvana obrišite mekanom i suhom krpom. Nemojte snažno tresti uređaj niti pritiskati tipke više nego što je potrebno.


Morsku vodu treba ukloniti

Pad u more nešto je ozbiljniji od kontakta s običnom vodom. Naime, nakon što se morska voda osuši, na uređaju mogu ostati sol i druge nečistoće koje mogu dodatno oštetiti mobitel.

Kod mobitela koji imaju deklariranu otpornost na vodu i nisu vidljivo oštećeni, proizvođači preporučuju uklanjanje tih ostataka čistom slatkom vodom. Apple, primjerice, navodi da zahvaćeni dio iPhonea treba isprati vodom iz slavine ako na njega dospije tekućina koja nije obična voda. Samsung također preporučuje uklanjanje soli i nečistoća čistom vodom nakon izlaganja morskoj vodi.

Drugim riječima, ako je riječ o mobitelu s certifikatom vodootpornosti, vanjsku površinu koja je bila u dodiru s morem možete nježno isprati čistom slatkom vodom pa je ponovno obrisati. To ne znači da mobitel zaronite u vodu, već samo lagano očistite površinu.

Ako je, pak, riječ o starijem mobitelu u bez deklarirane otpornosti na vodu, mobitelu s napuknutim zaslonom ili mobitelu koji je ranije otvaran i popravljan, sigurnije ga je nakon površinskog čišćenja što prije odnijeti u servis.

Primjer mobitela kojeg je zahvatila korozija, ako je ovako izvana, onda zamislite kako je unutra.


Ostavite ga da se osuši

Nakon brisanja mobitel ostavite na suhom i dobro prozračenom mjestu. Priključak za punjenje po mogućnosti neka bude okrenut prema dolje kako bi eventualna zaostala tekućina lakše izašla.

Proizvođači mobitela preporučuju lagano lupkanje mobitela o dlan dok je priključak okrenut prema dolje, a zatim sušenje na mjestu gdje postoji protok zraka. Hladan zrak ventilatora također može pomoći.

Ono što ne biste trebali napraviti jest uzeti sušilo za kosu i pokušati ubrzati proces. Visoka temperatura može dodatno oštetiti uređaj. Ne preporučuje se ni korištenje komprimiranog zraka jer može potisnuti vlagu dublje u priključke i unutrašnjost mobitela, umjesto da je ukloni.


Nemojte ga odmah staviti na punjač

Čak i ako mobitel izvana izgleda potpuno suh, vlaga može ostati u priključku za punjenje ili u unutrašnjosti mobitela. Zato ga nemojte priključivati na punjač prvom prilikom.

Apple za iPhone izložen tekućini preporučuje čekanje najmanje pet sati prije spajanja Lightning ili USB-C kabela, uz napomenu da mobitel mora biti potpuno suh. Ako iPhone otkrije tekućinu u priključku, punjenje će automatski blokirati dok se priključak ne osuši. U nekim slučajevima potpuno sušenje priključka može potrajati i do 24 sata.

Slično preporučuju i ostali proizvođači mobitela, no nitko ne može točno reći vrijeme sušenja koji vrijedi univerzalno za svaki mobitel i svaku situaciju.Nekoliko kapljica vode u priključku nije isto što i uređaj koji je neko vrijeme proveo pod morem.

Ako niste sigurni je li se potpuno osušio, bolje je pričekati dulje nego riskirati uključivanje napajanja dok je unutra još vlaga.


A što je s rižom?

Jedan od najpoznatijih savjeta za mokri mobitel jest da ga treba staviti u zdjelu ili vrećicu riže. To nije preporučena metoda jer sitne čestice s riže mogu ući u uređaj i dodatno ga oštetiti.

Riža uostalom ne uklanja sol koja je ostala nakon morske vode niti može očistiti eventualne naslage u unutrašnjosti mobitela. Puno je važnije, kao što smo već napomenuli, mobitel ugasiti, ukloniti morsku vodu s vanjske strane i omogućiti mu dovoljno vremena da se prirodno osuši.

Stavljanje mobitela u rižu već je postalo narodna legenda, ali nije preporučljivo


Kada je vrijeme za servis?

Ako je mobitel bio samo nekoliko sekundi u plitkom moru, ima dobru zaštitu od vode i nakon potpunog sušenja radi potpuno normalno, moguće je da ovaj događaj neće ostaviti posljedice. Ipak, servis je dobra ideja ako je uređaj dulje bio pod morem, nema deklariranu otpornost na vodu, ima napuknuto kućište ili zaslon ili ako nakon sušenja više ne radi kako je prije radio.

Posebno obratite pažnju na probleme s punjenjem, zaslonom, kamerama, mikrofonom i zvučnicima, neočekivano zagrijavanje ili gašenje mobitela samo od sebe. Ako vam se ijedan od navedenih problema pojavi, svakako je najpametnije posjetiti servis.

Također, ako se mobitel nakon sušenja normalno uključi, preporučujemo da odmah napravite sigurnosne kopije svih važnih podataka. Problemi uzrokovani korozijom ne moraju se nužno pojaviti odmah nakon pada u more, već nakon nekoliko tjedana ili mjeseci. (m.markovinović, index)

(121) objavljeno 25. 08. 2026. u 19:25 h

**********************


alt


VOĆE I POVRĆE – U PETAK

Ove srijede nema voća i povrća iz doline Neretve. Iznimno vlasnik OPG-a dolazi u Bol u petak (28. kolovoza) također s kombijem u Ulicu Hrvatskih domobrana, nedaleko trgovine „Tommy“. Vrijeme dolaska i prodaje bit će od 12:00 do 13:00 sati, ali ćemo točnu satnicu prodaje objaviti u Bolskoj kronici od petka (čitati je možete i u četvrtak navečer). Objavit ćemo tada je li to i posljednji dolazak kombija u Bol, barem ove godine. (j.e.)

(120) objavljeno 25. 08. 2026. u 19:20 h










utorak, 25. kolovoza 2026.


alt


alt


MUZEJ RIBARA I TEŽAKA

Već smo pisali o namjeri BOL poljoprivredne zadruge da uredi na kat iznad postojeće Galerije malih formata i - muzej ribara i težaka. Naš je portal, bez naknade, ustupio Poljoprivrednoj zadruzi 20 starih fotografija za muzej, a najnovija je vijest da je Bol poljoprivredna zadruga angažirala Petra Granića koji je kamerom snimio berbu i sušenje smokava. Idući mjesec se planira snimanje berbe i prerade grožđa te maslina. (j.e.)

(119) objavljeno 24. 08. 2026. u 20:15 h

********************

.

alt


TRKA DUŽ HRVATSKE OBALE

Australsko-hrvatski ultratrkač Aydan Marko Papac započeo je svoj pokušaj postavljanja Guinnessova svjetskog rekorda u 5:00 sati u ovaj ponedjeljak, 24. kolovoza, kod Svjetionika Savudrija, na najsjevernijoj točki hrvatske obale, uz posebno ispraćanje Slaviše Šmalca i Grada Umaga.

Njegova je misija pretrčati 827 kilometara duž cijele hrvatske obale u manje od deset dana, u čast svog pokojnog djeda, svog „dide“, Jandre Bilića, te podići svijest o Creutzfeldt-Jakobovoj bolesti (CJB).

Ovaj bi pothvat mogao biti jedan od najzahtjevnijih izazova izdržljivosti ikad poduzetih u Hrvatskoj, tijekom kojeg će Aydan iz dana u dan trčati cijelom dužinom hrvatske obale, pretrčavajući ukupno 827 kilometara prije nego što stigne do Tvrđave Prevlaka, na najjužnijoj obalnoj granici Hrvatske.

Ovaj pothvat predstavlja pokušaj postavljanja Guinnessova svjetskog rekorda za najbrže pretrčavanje Hrvatske. No, ovo je više od pokušaja postavljanja rekorda. Ovo je posveta njegovom „didi“ Jandri, koji je preminuo od Creutzfeldt-Jakobove bolesti (CJB) — rijetke i razorne bolesti mozga za koju ne postoji lijek. Ovim putovanjem Aydan se nada podići svijest o ovoj bolesti i pružiti podršku pojedincima i obiteljima pogođenima CJB-om. (p.a.)

(118) objavljeno 25. 08. 2026. u 20:05 h

********************


alt


VIRUS KOJEG PRENOSE KOMARCI

Tijekom srpnja i kolovoza u Hrvatskoj su zabilježena tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila. Informaciju je za RTL potvrdio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Prema dosadašnjim podacima sustava zaraznih bolesti i Registra, koji se odnose i na prijašnje godine, najviše oboljelih u Hrvatskoj tradicionalno se bilježi u područjima istočne, središnje i sjeverozapadne Hrvatske.


Kako se virus prenosi

Virus Zapadnog Nila bolest je koju prenose komarci. U prirodi se održava u ciklusu između ptica, koje su glavni domaćini i rezervoari virusa, i komaraca koji se hrane na njima. Na ljude i druge sisavce, poput konja, virus se prenosi ubodom zaraženog komarca, prvenstveno iz roda Culex. Bolest se ne prenosi izravnim kontaktom s čovjeka na čovjeka.

Pojava bolesti izrazito je sezonska i ovisi o brojnim okolišnim i klimatskim faktorima koji utječu na brojnost i aktivnost komaraca.


Simptomi i tijek bolesti

Nakon inkubacije koja traje od dva do 14 dana, infekcija kod većine ljudi, u otprilike 70 do 80 posto slučajeva, prolazi bez ikakvih simptoma. Kod 20 do 30 posto zaraženih razvija se blaži oblik bolesti, takozvana groznica Zapadnog Nila. Simptomi nalikuju gripi i uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima te probavne smetnje, a ponekad se javlja i osip. Takvo stanje obično traje od dva do pet dana.

Teži oblik bolesti razvija se kod manje od jedan posto zaraženih i zahvaća središnji živčani sustav, što može dovesti do meningitisa, encefalitisa ili, vrlo rijetko, akutne mlohave kljenuti. Pod povećanim rizikom za razvoj težeg oblika bolesti su starije osobe, kronični bolesnici s dijabetesom ili hipertenzijom te osobe oslabljenog imuniteta. Liječenje je simptomatsko i većina oboljelih oporavi se bez trajnih posljedica.


Preporuke za zaštitu

Iz HZJZ-a ističu važnost mjera za suzbijanje komaraca i osobne zaštite. Ključno je uklanjanje mjesta na kojima se komarci legu, što uključuje uklanjanje odstajale vode iz posuda za cvijeće, kanti, bačvi i drugih predmeta u dvorištima i na balkonima. Komarci su najaktivniji u sumrak, zoru i tijekom noći.

Za osobnu zaštitu od uboda preporučuje se primjena repelenata na kožu prema uputama proizvođača, nošenje odjeće dugih rukava i nogavica pri boravku na otvorenom, postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata te korištenje repelenata za prostore. Također, koristan je boravak u klimatiziranim prostorijama. (index)

(117) objavljeno 24. 08. 2026. u 20:00 h







ponedjeljak, 24. 08. 2026.


alt


ZAVRŠIO PJESNIČKI FESTIVAL

Deseti po redu pjesnički festival "Odvalimo se poezijom" u Bolu, koji se svake godine održava u kolovozu, završio je u nedjelju ujutro čitanjem poezije u Palocu - Kući u kući i zajedničkom kavom pjesnika i publike u caffe baru Marinero.

U jutarnjem programu u Palocu "Poetika iz ruševina" naglasak je bio na čitanju pjesama koje tematiziraju prognane i izbjegle kao i ljudsku patnju koju uzrokuje rat. Zajedničkom kavom u Marineru pjesnici su se pozdravili i razmijenili iskustva s festivala. (s.b.)

(116) objavljeno 23. 08. 2026. u 19:25 h

********************


alt


CIKLUS KLASIČNIH KONCERATA

U župnoj crkvi Gospe Karmelske ovog se ponedjeljka (24. kolovoza) organizira se Ciklus klasičnih koncerata, a publici će se predstaviti svojim violončelom Ana Šincek uz gosta na gitari Natana Zlodre.

Početak koncerta je u 21:00 sat.

(115) objavljeno 23. 08. 2026. u 19:20 h

********************


alt


BRODOM „FRANE“ NA FEŠTU VINA

Već je pola mjesta na brodu „Frane“ prodano za odlazak u subotu 29. kolovoza u Jelsu. To znači da ne treba čekati zadnji dan za organizirani prijevoz na Sajam vina. Brod „Frane“ iz Bola polazi, kao i lani, u 20:30 sati, a povratak iz Jelse je u 1:30 sati. Cijena prijevoza je u oba pravca 25 eura, a samo u jednom pravcu 15 eura.

Izletnici iz Bola mogu u Jelsi, po dolasku, prisustvovati slijedećem programu: koncert Vesne Pisarević na Pjaci (22:00 sata), u Mejito baru nastupa Dino Petrić (22:30 sati) te koncert benda Bravo na Pjaci (ponoć).


Prva vinska fešta održana je 1952. godine na inicijativu zajednice – Zadružnog saveza Jelsa pod nazivom Kotarski zadružni slet. Godine 1954. održan je Zadružni dan, a od 1956. uglavnom nosi naziv Sajam vina ili Zadružni slet. Godine 1966. Sajam vina održan je 14. kolovoza i taj je dan proglašen Danom turizma u Jelsi.

Fešta vina posljednjih se godina vratila izvornoj nakani – da bude vesela manifestacija promocije hvarskih vina, ponajprije onih najboljih koji se proizvode na području jelšanskog prstena, vinorodnog kraja na kojem nalazimo nekoliko različitih teorija pa time i raznolikih vrsta i crnih i bijelih vina, opola i prošeka. Zadnjih tridesetak godina ta se vina ističu kakvoćom, pobiru nagrade na natjecanjima i oduševljavaju goste, kojima je Fešta vina prilika da kušaju i osjete razlike između vina s južnih padina, položaja s jelšanskih obronaka i udolina te polja uz more. Mnogi iznenađeni njihovom izvrsnošću ponijet će sa sobom priču ne samo o sunčanom otoku prekrasnog plavog mora nego i o suncu zarobljenom u zlatnoj boji bijelog i rubinskom sjaju crnog vina. „Vinski” dio kulminira proglašenjem najboljih vina te godine.

(114) objavljeno 23. 08. 2026. u 19:15 h

********************


alt


alt


MARIN SE VRATIO S MEDALJOM

Mladi nogometaši „Hajduka“ na 12. memorijalnom turniru „Siniša Hodžić“ u Dugom Selu osvojili su treće mjesto pobijedivši zagrebački „Dinamo“ rezultatom 1:0. Prvo mjesto pripalo je ekipi „Gorice“ dok je „Istra“ druga. Iako je ovo bio turnir mladih rođenih 2016. iznimno je dozvoljeno i onima godinu dana mlađim, rođenim 2017. Ovo je vijest sigurno za naše čitatelje interesantna jer je gol „Hajduka“ branio Boljanin - Marin Dešković. (t.d.)

(113) objavljeno 23. 08. 2026. u 18:35 h

*********************


alt


DEZINSEKCIJA MUHA

„Cian“ je obavijestio Općinu Bol da će u ovaj ponedjeljak (24. kolovoza) njihovi djelatnici u općini Bol obaviti dezinsekciju protiv muha. Radovi će se obaviti prema odrednicama ugovor: obradit će se kontejneri za smeće i njihov neposredni okoliš. (j.e.)

(112) objavljeno 23. 08. 2026. u 18:30 h

















alt














nedjelja, 23. kolovoza 2026.


alt

Sudionici Festivala "Odvalimo se poezijom" u subotu snimljeni u vrtu Dominikanskog samostana


TREĆI DAN FESTIVALA „ODVALIMO SE POEZIJOM“

Nedjelja ujutro (23. kolovoza) pjesnike će okupiti na znamenitoj bolskoj lokaciji Kuće u kući – „Paloc“ na programu „Poetika iz ruševina“ (10:00 sati) gdje će okupljeni čuti priču o Kući u kući, a nakon toga slijedi čitanje pjesama prognanih i raseljenih. Festival završava zajedničkom kavom u kultnom bolskom kafiću Marinero.

„Kronike iz Marinera“ (11:00 sati) završnica su trodnevnog druženja u kojem se zaključuju teme i prijateljstva, a na kavi se priključuju publika i mještani.

Festival „Odvalimo se poezijom“ od početka razvija ideju poticanja susreta među autorima i raznolikostima pjesničkih izričaja, spajajući poetike otoka i poetike suvremenih autora, čakavicu i standardni jezik, zavičajno i univerzalno, koristeći otočke lokalitete i prirodu kao gradivne elemente pjesničkog susreta. Koncipiran je kao trodnevno događanje u kojem se u prvoj večeri uvijek predstavljaju otočki pjesnici, dok je druga večer rezervirana za pjesnikinje i pjesnike čije pisanje možemo smjestiti u okviru suvremenih poetika, kao i standardnog hrvatskog jezika. Važan dio programa je i uvijek čitanje u prirodi, na posebnim mjestima i lokalitetima. Mjesto Bol sa svojim posebnim prirodnim krajolikom i morem, s Vidovom gorom u zaleđu, daje posebnost i identitet ovom malom otočkom festivalu.

Ulaz na sve programe je slobodan. (s.baković)

(111) objavljeno 22. 08. 2026. u 18:40 h

********************


alt


ZABAVNI SHOW ZA DJECU

Ove nedjelje (23. kolovoza) u Teatrinu Dva ferala, s početkom u 20:00 sati je zabavni show za djecu: ZEMLJA SLATKIŠA u izvođenju Svijeta čarolije iz Solina.

Dinamična predstava prepuna raznovrsnih cirkuskih vještina – žongliranje, zračne akrobacije, rola bola, balansiranja, akrobacije na velikoj kugli, ulazak u veliki balon i vatrena iznenađenja.

Puno smijeha, iznenađenja i sudjelovanja publike čine ovaj show zabavnim iskustvom za cijelu obitelj i sve generacije.

Trajanje 60 minuta. Ulaznice za predstavu su od 19:00 sati na ulazu.

(110) objavljeno 22. 08. 2026. u 18:35 h

**********************


alt


alt


VOĆE I POVRĆE IZ DOLINE NERETVE

Oni koji su već konzumirali ili zaboravili prošle srijede nešto kupiti od voća i povrće iz doline Neretve, mogu to ispraviti ove nedjelje (23. kolovoza). Vlasnik OPG-a za svježe ubranim voćem i povrćem prodavat će lubenice, dinje, pomidore, breskve, fažolete, krastavce, nekterine … od 12:00 do 13:00 sati. Prodaja je kao do sada (srijedom i nedjeljom) u Ulici Hrvatskih domobrana, na proširenju kod poluukopnih kontejnera, nedaleko trgovine „Tommy“. (j.e.)

(109) objavljeno 22. 08. 2026. u 18:30 h














alt















subota, 22. kolovoza 2026.


alt


FEŠTA VINA U JELSI

Tradicionalna 74. Fešta vina u Jelsi na otoku Hvaru održava se od 27. do 29. kolovoza 2026. godine. Ova najdugovječnija vinska manifestacija na Jadranu nudi trodnevni program s degustacijama vina više od 20 hvarskih vinarija, glazbenim koncertima na rivi i Pjaci, gastro specijalitetima te zabavnim natjecanjima poput skidanja pršuta.

Saznajemo da će i ove godine Boljani masovno u Jelsu, na zadnji dan fešte, u subotu 29. kolovoza. Iz Bola se, drugu subotu – 29. kolovoza, brodom FRANE polazi u 20:30 sati, a povratak iz Jelse je u 1:30 sati (nedjelja ujutro). Satnice polaska broda i cijena prijevoza je iz prošle godine.

Cijena prijevoza brodom FRANE bila je lani 20 eura (povratna karta). Broj putnika je ograničen! (j.e.)

(108) objavljeno 21. 08. 2026. u 18:55 h

*********************

alt


"ODVALIMO SE POEZIJOM": JUTARNI, POPODNEVNI I VEČERNJI PROGRAM

U subotu ujutro 22. kolovoza, u vrtu Dominikanskog samostana (11:00 sati) održat će se program „Vrijeme se zanjihalo“, kao sjećanje na nedavno preminulu veliku hrvatsku pjesnikinju Andrianu Škuncu čiju je poeziju obilježila upravo poetika otoka. Čitat će se Škuncina poezija i razgovarati o važnom mjestu koje zauzima u hrvatskoj poeziji. Na festivalu „Odvalimo se poezijom“ 2019. godine Andriana Škunca gostovala je u Bolu zajedno s pjesnikinjom Gordanom Benić. Njihovo gostovanje u Bolu posebno pamtimo, stoga upravo na ovom festivalu želimo se prisjetiti značajnog Škuncinog opusa i njezine okupacije i opsesije otokom.

Tema otoka bit će u središtu popodnevnog subotnjeg programa (Dom kulture, 18:00 sati), kreativne radionice pisanja poezije za djecu koju je voditeljica Nada Topić naslovila „Otok izgubljenih riječi“. Bliskost s pjesničkim tekstom stvara se od najmlađe dobi, stoga se pozivaju djeca od 9 do 14 godina da se pridruže radionici.

Subota navečer počinje programom „Novi glasovi“ (Teatrin Dva ferala, 20:30 sati) u kojem upoznajemo vrsne i nagrađivane autore: predstavit će se pjesnikinja Roberta Nikšić čija je knjiga „Čovjek je šuma“ (Jesenski&Turk, 2025) dobila Nagradu Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2024. godine i pjesnik Domagoj Rogulj s knjigom poezije „Odlazni peron“ i nadahnutom knjigom u kojoj spaja poeziju i strip (grafička novela) „Ninina bilježnica“ (Hrvatski autorski strip, 2025).

Središnji program „Parvo liga“ u subotu navečer (također Teatrin Dva ferala)) ugošćuje pjesnika, prevoditelja, antologičara i glazbenika Damira Šodana. U Šodanovoj pjesničko-šansonjerskoj večeri obilježavamo 30 godina njegova poetskog rada. Osvrnut će se na njegovu knjigu izabranih pjesama „Govorna pošta“ (Vuković&Runjić, 2026) koja izlazi ovih dana, a nakon toga slijedi njegov glazbeni recital „Čovjek tvoj“ u kojem Šodan uz gitaru interpretira prepjeve slavnih pjesama Leonarda Cohena. (s.b.)

(107) objavljeno 21. 08. 2026. u 18:50 h

********************


alt


OVE SUBOTE PONOVNO MISA U MURVICI

Nakon dvije subote pauze (blagdan sv. Dominika i Velika Gospa), ove će subote (22. kolovoza) ponovo u 18:30 sati biti sveta misa u Murvici. Misu će predvoditi bolski župnik fr. Ante Kazoti, a svi su nakon bogoslužja pozvani u susjedno dvorište Tonča Žuljevića na kolače i piće. (j.e.)

(106) objavljeno 21, 08, 2026. u 18:45 h

********************


alt


NEUSPJELA SURADNJE SA SVEUČILIŠTEM U SPLITU

Goran Senjanović, jedan od najuglednijih svjetskih teorijskih fizičara i autor više od 150 objavljenih radova citiranih desetke tisuća puta, nastavio je s redovnim objavama svojeg SeeSaw podcasta. Prva epizoda jesenskog ciklusa posvećena je temi osnivanja Međunarodnog centra za teorijsku fiziku u Splitu te imenovanju profesora Senjanovića na tzv. Chair poziciju, do čije provedbe nije ni došlo.

„Odlukom Senata Sveučilišta u Splitu, u veljači 2024. godine, potvrđeno je osnivanje Centra za teorijsku fiziku u Splitu kao osnova za moje imenovanje na Chair poziciju. Zbog prilike da dođem u moj Split i ovdje privučem vrhunske znanstvenike ostavio sam posao u Münchenu. Kako je već sve bilo službeno najavljeno, obavijestio sam kolege u svijetu, pa čak i našao briljantne mlade kandidate za pozicije pri Centru. Nažalost, dogodio se jedan neobjašnjivi presedan gdje se preko noći odustalo od Centra i dogovorene pozicije, te mi je ponuđena savjetnička funkcija rektoru, van akademskih struktura i bez realnih radnih odgovornosti, s neobično velikom plaćom. Tu ponudu sam odbio iz moralnih i etičkih razloga, a i dalje smatram da u Splitu postoji potencijal da napravimo znanstveni pothvat kakav do sada nije postojao u Hrvatskoj“, izjavio je Goran Senjanović.

O ozbiljnosti projekta Međunarodnog centra za teorijsku fiziku u Splitu govore i pisma podrške velikih svjetskih fizičara poput Rabindre Mohapatre, Jogesha Patija, Jima Virdeea i nobelovca Sheldona Lee Glashowa, jednog od očeva moderne fizike, fizike elementarnih čestica. Svi su oni izrazito pohvalili Senjanovićeva postignuća i snažno podržali osnivanje Centra koji bi Split i Hrvatsku istaknuo na znanstvenoj karti Europe i svijeta – a sam Glashow je taj doprinos čak stavio uz bok svojemu. Nakon prvotnog šoka Senjanović nije odustao, naprotiv, nastavlja ulagati svoje vrijeme i sredstva u razvoj znanosti na Sveučilištu u Splitu. Priprema nove konkretne inicijative i projekte - financirao je održavanje znanstvenih posjeta i seminara na FESB-u, završava prijavu na ERC projekt te osniva vlastiti znanstveni centar za koji se nada da će postati referentna točka za edukaciju i razvoj fizike u Splitu i Hrvatskoj.

Preostalih 7 epizoda SeeSaw podcasta u kojem će Senjanović, zajedno s Damirom Lelasom sa splitskog FESB-a, dalje pričati o fizici elementarnih čestica, popularizaciji i vrednovanju znanosti, obrazovanju i društvu u cjelini, izlazit će svakog četvrtka od 20. kolovoza nadalje, a bit će dostupne za gledanje putem službenog Youtube kanala. Najzanimljivije ulomke iz podcasta pratitelji mogu gledati i putem Facebooka, Instagrama i TikTok kanala.

(105) objavljeno 21. 08. 2026. u 18:40 h

**********************


alt


MALI BOLSKI RAZGOVORI

Dva naša junaka iz serije Mali bolski razgovori – Duje i Bepo - razgovor su i jednom kafiću, a Vinko Brešković bilježio o katastrofama koje nam se događaju u Hrvatskoj: presušene rijeke, požari, zakopani otrovni otpad … Sve su to teme o kojima su naši junaci ovog puta razglabali.

Za pročitati novi nastavak (157.) dovoljno je kliknuti OVDJE.

(104) objavljeno 21. 08. 2021. u 18:30 h

*********************


alt


DEZINSEKCIJA MUHA U PONEDJELJAK

„Cian“ je obavijestio Općinu Bol da će u idući ponedjeljak (24. kolovoza) njihovi djelatnici u općini Bol obaviti dezinsekciju protiv muha. Radovi će se obaviti prema odrednicama ugovor: obradit će se kontejneri za smeće i njihov neposredni okoliš. (j.e.)

(103) objavljeno 21. 08. 2026. u 18:25 h
















alt















petak, 21. kolovoza 2026.


alt

Pjesnici u vrtu dominikanskog samostana (iz arhive)


POČINJE FESTIVAL „ODVALIMO SE POEZIJOM“

Deset godina prošlo je za tren – s poezijom u Bolu! Ni okrenuli se nismo, a mali otočki pjesnički festival „Odvalimo se poezijom“ dogurao je do svojeg desetog izdanja. Ove godine opet se u Bolu sastaju brački pjesnici i oni s kontinenta, čakavci i štokavci, pjesnikinje i pjesnici različitih generacija i poetika. Festival „Odvalimo se poezijom“ ove se godine održava od petka (21. kolovoza) do nedjelje (23. kolovoza), uz organizaciju i podršku Centra za kulturu i po prvi put uz podršku Hrvatskog društva pisaca.

U prvoj večeri naslovljenoj „Glasovi sa škoja“,petak 21. kolovoza, u programu koji će se održati u Teatrinu „Dva ferala“, prisjetit ćemo se prethodnih festivalskih godina i osvrnuti se na kontinuitet pjesničkog susreta koji je započeo spontano da bi prerastao u festival koji okuplja važna imena hrvatske suvremene poezije.

Isti dan je programom Bolskog lita predviđeno u ponoć na plaži iza Velog mosta: Ponoćna šaputanja, čitanje moru. (s.baković)

(102) objavljeno 20. 08. 2026. u 20:25 h

********************


alt


KOJA DOKUMENTACIJA TREBA ZA SOLARE …

Jedan dokument koji nedostaje, ponuda koja nije usklađena s projektom, dograđena krovna kućica koje nema u dokumentaciji ili obavijest HEP ODS-a u kojoj nije navedena baterija mogu biti dovoljni da prijava za poticaje - padne. Upravo se to pokazalo kao jedna od najvažnijih poruka webinara Kako do poticaja Fonda za solare, dizalice topline i baterije, održanog 18. kolovoza u organizaciji Pokreta Otoka i Centra za kulturu življenja i razvoj – ePokret, uz programsku i medijsku podršku ZGRADOnačelnik.hr-a.

Povod je aktualni Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost vrijedan 38 milijuna eura, kojim se sufinanciraju fotonaponske elektrane za vlastitu potrošnju, dizalice topline i baterijski sustavi za pohranu električne energije u obiteljskim kućama. Prijave se počinju zaprimati 2. rujna 2026. u 9 sati, isključivo putem sustava eFZOEU.

Na pitanja građana odgovarali su Žarko Latković, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije FZOEU-a, Ivan Zoković Cola iz Pokreta Otoka, koji se bavi razvojem energetskih zadruga i građanskih projekata OIE, te Lina Benović, konzultantica za energetsku obnovu i OIE i vlasnica obrta E-Konzalt. Webinar je moderirao Tin Bašić, savjetnik ZGRADOnačelnik.hr-a (l.v.)

(101) objavljeno 20. 08. 2026. u 20:20 h

********************


alt


KANADER UZIMA MORE

Video koji prikazuje kanader u akciji na moru oduševio je brojne korisnike društvenih mreža. Snimku je tijekom plovidbe uz obalu Brača napravio turist Joe Panni, koji je iz malog broda zabilježio trenutak kada se zrakoplov za gašenje požara spušta tik uz površinu mora kako bi napunio spremnik vodom.

Na snimci se vidi koliko je precizan manevar potreban pilotima dok kanader velikom brzinom prelazi preko mora i u svega nekoliko sekundi uzima nekoliko tona vode. Prizor je privukao veliku pažnju jer pokazuje koliko su zahtjevni uvjeti u kojima rade piloti koji sudjeluju u gašenju požara. (index)

(100) objavljeno 20. 08. 2026. u 20:20 h










alt






















četvrtak, 20. kolovoza 2026.


alt


DESET GODINA OTOČKOG FESTIVALA

Deset godina prošlo je za tren – s poezijom u Bolu na Braču! Ni okrenuli se nismo, a mali otočki pjesnički festival „Odvalimo se poezijom“ dogurao je do svojeg desetog izdanja. Ove godine opet se u Bolu sastaju brački pjesnici i oni s kontinenta, čakavci i štokavci, pjesnikinje i pjesnici različitih generacija i poetika. Festival „Odvalimo se poezijom“ ove se godine održava od petka (21. kolovoza) do nedjelje (23. kolovoza), uz organizaciju i podršku Centra za kulturu Općine Bol, i po prvi put uz podršku Hrvatskog društva pisaca.

U prvoj večeri naslovljenoj „Glasovi sa škoja“, u petak 21. kolovoza, u programu koji će se održati u Teatrinu „Dva ferala“, prisjetit ćemo se prethodnih festivalskih godina i osvrnuti se na kontinuitet pjesničkog susreta koji je započeo spontano da bi prerastao u festival koji okuplja važna imena hrvatske suvremene poezije. (s.b.)

(099) objavljeno 19. 08. 2026. u 19:45 h

*********************


alt


NEPOZNATE STAZE I JAME NA BRAČU

Otkrijte skrivenu stranu Brača uz Ivanu Gospodnetić, dopredsjednicu Planinarskog društva „Profunda”. U četvrtak, 20. kolovoza, s početkom u 21:00 sat u dvorištu knjižnice, Ivana će predavanjem o nepoznatim stazama i tajnovitim jamama publici približiti sve čari istraživanja našeg otoka.

Planinarsko društvo „Profunda” već 24 godine okuplja Bračane i sve zaljubljenike u otok. Kroz više od dva desetljeća djelovanja, speleolozi društva obišli su stotine jama, a markacisti označili brojne nove staze, dokazujući da naš otok još uvijek skriva nova, čudesna mjesta.

Ivana Gospodnetić je diplomirana novinarka, poduzetnica i dugogodišnja aktivna volonterka u više udruga. Članica je PD „Profunda” više od 10 godina, a njen je put započeo speleološkom školom 2015. godine. Nakon odrađenog mandata na funkciji predsjednice društva, danas djeluje kao dopredsjednica te je aktivna u svim sekcijama i odsjecima.

Pozivaju se posjetitelji i ljubitelji prirode da se pridruže i iz prve ruke otkriju neispričane priče i skrivene kutke Brača. (ir.b.)

(098) objavljeno 19. 08. 2026. u 19:40 h

**********************


alt


VINA I ALKOHOLNA PIĆA NA OCJENJIVANJE

Međunarodni susret vinara i vinogradara SABATINA prošle je godine održan u Bolu (hotel Elaphusa), a ove se godine od 5. do 8. studenog organizira u hotelu „Soline“ u Brelima. Iako je do Sabatine ostalo više od dva mjeseca, razlog ove vijesti je obavijest za dostavu uzoraka vina i jakih alkoholnih pića za ocjenjivanje. BOL poljoprivredna zadruga obavještavaju ovim putem svoje članove kako buteljirana vina, otvorena vina i jaka alkoholna pića mogu već sada dostaviti, a najkasnije do 2. listopada, osobno ili poštom u Zadružni savez Dalmacije, Kamila Tončića 4, Split.

Mlada vina se na istoj adresi dostavljaju od 21. rujna do 16. listopada.

Potrebne informacije, svi proizvođači mogu dobiti u Uredu BOL poljoprivredne zadruge, na adresi Bračka cesta 22a. (j.e.)

(098) objavljeno 19. 08. 2026. u 18:35 h

********************


alt


IZJAVA O ZALIHAMA VINA

Bol poljoprivreda zadruga obavijestila je svoje članove (proizvođače grožđa i vina) upisanih u vinogradarski registar da su obavezni do 10. rujna izvijestiti o zalihama vina na dan 31. srpnja. Jedan primjerak izjave šalje se Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u Splitu.

Članovi Zadruge za pomoć pri popunjavanju Izjave mogu se obratiti u Ured Bol poljoprivredne zadruge, Bračka cesta 22a. (j.e.)

(096) objavljeno 19. 08. 2026. u 19:30 h

********************


alt


SVJEŽA RIBA U PRODAJI

Ljubitelji plodova mora sigurno će u ovaj četvrtak (20. kolovoza) navratiti na bolski pazar i pronaći i kupiti nešto za ručak ili večeru. Seka Šćepanović je sprema već od 7:00 sati za prodaju, a možda joj pomognu i unuci. Njena kćerka je potvrdila da stariji unuk sigurno dolazi, a mlađi – možda. „Svjetlica“ je sa ulovom krenula prema Bolu, gdje se očekuje u srijedu navečer. (j.e.)

(095) objavljeno 19. 08. 2026. u 19:25 h















alt















srijeda, 19. kolovoza 2026.


alt



alt


BOLSKA LITNJA NOĆ

Srijedom, kao i obično tijekom ljetnih mjeseci, organizira se Bolska litnja noć, gastronomsko-zabavni program u centru mjesta (riva). Već od 19:00 sati na štandovima se nude specijaliteti iz mora, ali i domaće crno i bijelo vino, likeri, sokovi, točeno pivo … Za ljubitelje slatkih poslastica bit će domaćih kolača, torti, palačinka …

Ne znamo tko svira, ali će biti od 20:30 sati, sigurno biti glazba u živo. (j.e.)

(094) objavljeno 18. 08. 2026. u 20:50 h

********************


alt


VOĆE I POVRĆE IZ DOLINE NERETVE

Ove srijede (19. kolovoza) podsjećamo naše čitatelje da će se u Bolu prodavati voće i povrće tog jutra ubrano na OPG-u u dolini Neretve: lubenice (crvene), dinje (žute), pomidori, breskve, fažoleti, krastavci, nekterine … Kombi sa voćem i povrćem, kao obično, dolazi u Ulicu Hrvatskih domobrana, na proširenom parkiralištu kod poluukopnih kontejnera, nedaleko od trgovine Tommy.

Vrijeme prodaje je od 10:00 do 11:00 sati. (j.e.)

(093) objavljeno 18. 08. 2026. u 20.40 h

********************


alt


RIBA U PRODAJI U - ČETVRTAK

„Svjetlica“ je u ponedjeljak navečer isplovila iz Bola u ribolov. Nakon dvodnevnog ribarenja uokolo Visa, njihov se povratak očekuje u srijedu navečer. U četvrtak ujutro (od 7:00 sati) Seka Šćepanović će prodavati svježe plodove mora u kiosku-ribarnici na pazaru. (j.e.)

(092) objavljeno 18. 08. 2026. u 20:20 h

********************


alt

Frano Egekher ubijen je u 34. godini života


MONOGRAFIJA O II. SVJETSKOM RATU I PORAČU

Reprezentativna monografija ĐONTA DOLI I OKOLICA u II. svjetskom ratu i poraču (1941. – 1948.) upravo je izišla iz tiska kao vlastita naklada Zlatka Brbore iz Nove Mokošice inače rođenog 30. ožujka 1983. u Dubrovniku. Publicističkim i istraživačkim radom počeo se baviti 2001. godine. Tijekom godina se afirmirao se kao autor čiji rad pridonosi boljem razumijevanju hrvatske vojske i političke povijesti te valorizaciji izvora i materijalne baštine iz 20. stoljeća.

U monografiji, za koju je podatke prikupljao 5 godina, na 774 stranice (A formata) nalaze se 2.815 imena. Frano Egekher (Josipa), otac urednika ovog portala, spominje se najviše puta – čak na 53 stranice. Drugi je po redu Pero Štrbinić (na 38 stranica).

U listopadu 1944. partizanske jedinice su ušle u Ston, kada su uhitile Franu Egekhera i odveli na Korčulu sa grupom uhićenika iz Stona: domobranskim satnikom Zaerom, oružničkim vodnikom Šustićem, domobranskim izvjestiteljem Bendevišem, urarom Spaićem i don Bačićem. Egekhera i navedene osobe iz Stona partizani su 5. 11. 1944. ubili nad jamom Vraninom na Korčuli. Većina stanovnika općine Ston – piše u monografiji na 559. stranici – javno je osudila Egekherovo ubojstvo, smatrajući ga velikim čovjekom koji je pokušavao pomoći svom narodu u teškim vremenima Drugog svjetskog rata. Obitelj Egekher nakon što je Frano ubijen morala je, pod prijetnjama i ucjenama, u bescjenje prodati kuću istaknutom članu KPJ, partijskom moćniku T.B. i napustiti rodni Ston zauvijek. Franova supruga Tonka i sin Joško sklonili su se u Bol na Braču.

(091) objavljeno 18. 08. 2026. u 20:05 h












alt












utorak, 18. kolovoza 2026.


alt


ODABRAN IZVOĐAČ ZA NOVI DOM DVD-a

Izgradnja novog vatrogasnog doma u Bolu počet će po završetku turističke sezone. Na natječaju za izbor izvođača odabrana je tvrtka MOROVIĆ MARKING iz Žmana (općina Sali). Njihova je ponuda bila najprihvatljivija i oni će novi DVD dom izgraditi za 2.735.000 eura (u cijenu je uključen i PDV). Rok izgradnje je 24 mjeseca.

Prema podacima FINE ova je tvrtka 2024. imala 49 stalno zaposlenih. (j.e.)

(090) objavljeno 17. 08. 2024. u 18:25 h

********************


alt


IZLOŽBA U GALERIJI CENTRA ZA KULTURU

U Galeriji Centra za kulturu, ovog se utorka (18. kolovoza) u 21:00 sat otvara izložba radova Tee Morić Šitum.

Ona je rođena 1987. u Splitu, vizualna je umjetnica, magistrica edukacije likovne kulture i pedagoginja. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer Likovna kultura, nastavnički studij. U svom umjetničkom radu istražuje procese transformacije, identiteta i međusobne povezanosti, krećući se između figurativnog i apstraktnog slikarskog jezika. Polazeći od organskih i svakodnevnih motiva, razvija slikarski izraz u kojem boja, tekstura i slojevitost postaju nositelji iskustva, promjene i unutarnjih procesa. Njezino stvaralaštvo obilježava holistički pristup koji povezuje osobno iskustvo s univerzalnim temama rasta, pripadanja i odnosa. Od 2007. godine kontinuirano izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Samostalne izložbe ostvarila je u Splitu, Kaštelima, Metkoviću, Solinu te drugim galerijskim i kulturnim prostorima. Sudjelovala je na brojnim skupnim izložbama, među kojima se izdvajaju Splitski salon, Salona Art te međunarodni projekti i izložbe u Francuskoj, Grčkoj i Bosni i Hercegovini. Uz umjetničku praksu aktivno djeluje u području likovne pedagogije i umjetničke edukacije. Poseban interes razvija kroz područje ekspresivne art terapije i integrativnih pristupa kreativnom procesu, koje istražuje kao mogućnost povezivanja umjetnosti, osobnog razvoja i zajednice. Živi i radi u Splitu.

- Izložba u Bolu ima za mene posebno značenje. Iako sam u tom prostoru već izlagala, ovo je prvi put da se predstavljam radovima koji pripadaju novoj fazi mojega stvaralaštva i razvijenijem, apstraktnijem slikarskom jeziku koji se posljednjih godina postupno oblikovao. U tom smislu Geneza nije završetak jednoga razdoblja, nego trenutak u kojem postaje vidljiv kontinuitet procesa koji se i dalje nastavlja...

(089) objavljeno 17. 08. 2026. u 18:20 h

********************


alt


STIŽE PROMJENA VREMENA?

Nakon dugotrajnog razdoblja ekstremnih vrućina i suše, stiže nam prva u nizu hladnih fronti koja donosi česte pljuskove, kišu i grmljavinu, a ponegdje je moguće i jače nevrijeme. Zbog nevremena je meteoalarm upaljen za gotovo cijelu Hrvatsku, uz narančasto upozorenje u riječkoj regiji.

Naoblačenje postupno stiže sa sjeverozapada, uglavnom u ponedjeljak navečer s kišom. Ponegdje može biti pljuskova praćenih grmljavinom, osobito na sjevernom Jadranu i u središnjoj Hrvatskoj gdje mogu biti i izraženiji. Vjetar u unutrašnjosti većinom umjeren sjeverni i sjeverozapadni, uz lokalne nestabilnosti prolazno s olujnim udarima. Na Jadranu slabo i umjereno jugo koje će sredinom dana uglavnom okrenuti na jugozapadnjak, navečer prolazno i sjeverozapadnjak, mjestimice s olujnim udarima. Najviša dnevna temperatura uglavnom od 28 do 33 °C.

Utorak donosi promjenjivo oblačno i osobito na kopnu danju manje vruće. Još u noći i ujutro mjestimična kiša, lokalno moguće obilnija, u Dalmaciji pljuskovi s grmljavinom.

Zatim češća sunčana razdoblja, no i dalje ne posve stabilno pa ponegdje može pasti malo kiše ili poneki pljusak, uglavnom na Jadranu. Na kopnu vjetar većinom slab, na istoku do umjeren sjeverozapadni. Na moru će većinom umjerena bura sredinom dana prolazno okrenuti na sjeverozapadni vjetar. Najniža temperatura zraka od 15 do 20, na moru između 20 i 23 °C. Najviša dnevna od 27 do 32 °C.

U noći s utorka na srijedu mjestimice kiša i pljuskovi s grmljavinom kojih lokalno može biti i poslijepodne. U srijedu stabilnije i sunčanije, a u četvrtak uz promjenjivu naoblaku kiša i pljuskovi najvjerojatniji su na sjevernom Jadranu, javlja DHMZ. (foto:a.balić/cropix)

(088) objavljeno 17. 08. 2026. u 18:15 h













alt











ponedjeljak, 17. kolovoza 2026.


alt



alt


alt


BLAGDAN SVETOG ROKA

Ove je nedjelje (16. kolovoza) obilježen blagdan je svetog Roka, sveca koji je čitav život posvetio brizi za oboljele od kuge. Od te je bolesti kasnije i sam obolio. Rođen je oko 1348. u francuskom Montpellierru, a umro je 16. kolovoza 1376. i taj se dan obilježava kao spomendan i blagdan. Grob mu je u Veneciji. Zaštitnik je hodočasnika, kirurga, dermatologa i ljekarnika.

U bolskoj samostanskoj crkvi krunica se molila od 18:30 sati, a u 19:00 sati je prije svete mise, krenula procesija s kipom sv. Roka od samostanske crkve do Ulice Tina Ujevića i natrag. Procesiju i svetu misu predvodio je bolski župnik fr. Ante Kazoti.

Sutivan na Braču slavi sv. Roka kao svog zaštitnika kada se u mjestu organizira pučka fešta. (j.e./foto: d.m.)

(087) objavljeno 16. 08. 2026. u 20:10 h

********************


alt


KRUZER PONOVO S GOSTIMA U BOLU

Luksuzni ekspedicijski brod Le Bougainville svojim prepoznatljivim izgledom privlačio je pozornost gostiju, a manje mještana jer je isti brod već bio pred bolskom lukom 18. i 19. srpnja.

Riječ je o modernom brodu francuske kompanije PONANT, specijalizirane za luksuzna putovanja manjim brodovima. Le Bougainville izgrađen je 2019. godine, dug je 131 metar, ima 92 kabine i apartmana te može primiti najviše 184 putnika. O gostima se brine oko 110 članova posade, zbog čega je razina usluge znatno osobnija nego na velikim kruzerima s nekoliko tisuća putnika.

Brod inače ima bazen, spa-centar, dva restorana, kazalište, prostrane salone i platformu na krmi koja omogućuje lakši pristup moru i manjim izletničkim čamcima. Jedna od njegovih najvećih posebnosti je Blue Eye, podvodni salon smješten ispod razine mora. Putnici iz njega mogu promatrati podmorje te slušati zvukove koji se prenose iz mora.

Nakon boravka u Bolu, gdje je brod došao u subotu kasno navečer, nastavlja u nedjelju nakon 22 sata prema Rabu. U nastavku putovanja predviđeni su Brijuni, Pula i Piran, dok je završetak putovanja u Veneciji. Tijekom boravka u Bolu mnogi su putnici iskoristili mogućnost i posebnim čamcima iskrcali se pred Vinski podrum te razgledali znamenitosti Bola. (t.b./f.k.)

(086) objavljeno 16. 08. 2026. u 20:05 h

********************


alt


KONCERT KLAPE CAMBI

U sklopu Bolskoga lita najavljujemo i koncert poznate klape Cambi iz Kaštel Kambelovca, i to u ovaj ponedjeljak (17. kolovoza), od 21:00 sat u Teatrinu „Dva ferala“.

U sklopu velike obljetničke turneje kojom slave 40 godina rada, ovo ljetno gostovanje donosi njihove najljepše pjesme u intimni ambijent Teatrina. Klapa Cambi već je desetljećima jedno od najvažnijih imena naše klapske scene. Kroz dugu karijeru snimili su pjesme koje su postale neizostavan dio dalmatinske glazbene riznice, a publika u Bolu moći će uživo uživati u poznatim izvedbama poput "Ne more mi bit", "Vilo moja", "Od zipke do križa"…

Na dan koncerta prodaja ulaznica je od 20 sati na ulazu.

(085) objavljno 16. 08. 2026. u 20:00 h

********************


alt


KAKO DO POTICAJA ZA SOLARE …

Na online radionici 18. kolovoza saznat će se tko se može prijaviti na javni poziv, što se sufinancira, kako se pripremiti, izbjeći najčešće pogreške i povećati šanse za dobivanje sredstava.

Želite ugraditi solarnu elektranu, dizalicu topline ili baterijski sustav uz pomoć poticaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost? Dobra ponuda i kvalitetna oprema nisu dovoljne. Jedan dokument koji nedostaje, pogrešan datum, neusklađena tehnička dokumentacija ili neprihvatljiv trošak mogu ugroziti cijelu prijavu.

Kako bi se građani pravodobno pripremili, udruge Pokret Otoka i ePokret – Centar za kulturu življenja i razvoj, uz programsku i medijsku podršku ZGRADOnačelnik.hr-a, organiziraju besplatni webinar.

Kako se pripremiti za natječaj, najčešće pogreške u prijavi i kako ih izbjeći?

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) objavio je Javni poziv vrijedan 38 milijuna eura za sufinanciranje fotonaponskih elektrana za vlastitu potrošnju, dizalica topline te baterijskih sustava za pohranu električne energije u obiteljskim kućama. Prijave se počinju zaprimati 2. rujna 2026. u 9 sati, isključivo elektroničkim putem kroz sustav eFZOEU.

Iskustva s prethodnih poziva pokazuju da interes građana može biti iznimno velik. Zato nije dovoljno početi pripremati dokumentaciju tek kada se sustav za prijave otvori. Potrebno je na vrijeme provjeriti uvjete, prikupiti dokumente, uskladiti tehničko rješenje i utvrditi jesu li planirani troškovi prihvatljivi.

Što ćete saznati na webinaru? Saznat ćete tko se može prijaviti, što Fond sufinancira, koju dokumentaciju treba pripremiti te na što posebno paziti pri odabiru opreme, izvođača i podnošenju prijave. A najvažnije – moći ćete pitati stručnjake sve što vas zanima i dobiti konkretne odgovore.

Pitanja je moguće poslati već prilikom prijave, ali i postaviti tijekom samog webinara. Prednost će imati pitanja koja su postavljena putem obrasca, kao i ona koja se odnose na aktualni javni poziv i mogu pomoći većem broju budućih prijavitelja.

Prijavite se i pošaljite svoja pitanja

Webinar će se održati putem platforme Zoom. Poveznicu za sudjelovanje prijavljeni sudionici primit će na adresu elektroničke pošte navedenu u prijavi.

Napomene: sudjelovanje je besplatno uz prethodnu prijavu putem navedene online prijavnice; predviđeno vrijeme trajanja je do 120 minuta; prijave se zaprimaju do ponedjeljka, 17. 8. do 12 sati; prijavljeni će poveznicu na Zoom zaprimiti u ponedjeljak, 17. 8. do kraja dana pa molimo da redovito pregledavate svoju e-poštu (kao i onu neželjenu (spam), za promocije i sl.)

(084) objavljeno 16. 08. 2026. u 19:55 h

********************


alt


alt


PRIČA O VLASTITOM NOGOMETNOM LUDILU

U subotu navečer je u Kinu Mediteran Bol održana premijerna projekcija dugometražnog dokumentarnog filma Glava u balunu: priča o MNK Bol, autora i redatelja Tončija Buljana

Uz autora filma, premijeri su prisustvovali i gotovo svi “Maltežani” — igrači koji su predstavljali MNK Bol u utakmici na Malti i čija je neobična nogometna avantura postala okosnica filma.

Boljani su tijekom sedamdesetak minuta pratili priču o ljubavi prema nogometu, pripremama, putovanju na Maltu i utakmici svojih lokalnih nogometnih antijunaka. Puno kino, smijeh tijekom projekcije te zadovoljna i nasmijana lica na izlasku najbolji su dokaz da je priča “pogodila u sridu”.

Glava u balunu donosi priču koja je počela kao zafrkancija, a prerasla u stvaran međunarodni nogometni izazov. Ekipa iz Bola, sastavljena od rekreativaca i zaljubljenika u balun, odlučila je provjeriti može li se suprotstaviti protivnicima koji su nekad ozbiljno igrali nogomet. No film nije samo priča o jednoj utakmici, nego o prijateljstvu, otočkom humoru, porazu, egu i ljubavi prema igri koja ne pripada samo profesionalcima.

Posebno emotivan trenutak bio je sam kraj filma, u kojem se priča vraća kući i prebacuje na djecu MNK Bol te njihov izlazak s nogometašima Hajduka na Poljudu za vrijeme prvenstvene utakmice. Time film svoju nogometnu priču ne završava na Malti, nego ondje gdje je sve i počelo — među djecom, na terenu i u ljubavi prema balunu.

“Nakon gotovo 11 mjeseci od početka snimanja, puno teži dio bio je montirati film. Na trenutke nisam znao odakle početi ni kako završiti. Preokret se dogodio kada sam prvi put čuo pjesmu Stare kuće od Đonija Gitare. Njegova pjesma kao da je pisana za završnu scenu izlaska naše djece na Poljudu. To je zapravo bila prva scena koju sam napravio u montaži, a onda sam film montirao unatrag”, otkrio je Tonči Buljan.

Nakon premijere, za “Maltežane” ipak nema dugog odmora. Trener Boško Botica već je sazvao okupljanje za sljedeći tjedan, kada počinju pripreme za ponovni susret, ali i snimanje drugog dijela pod radnim naslovom Glava u balunu: Revanš.

Ako je subotnja premijera označila kraj prve priče, čini se da je nova nogometna ludost već počela. (t.b.)

(083) objavljeno 16. 08. 2026, u 19:50 h















alt













nedjelja, 16. kolovoza 2026.


alt



alt


alt


alt


alt


alt


alt


MISA I PROCESIJA NA BLAGDAN VELIKE GOSPE

Svetkovina Velike Gospe, dan uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, u Bolu je proslavljena od 19:00 sati svečanom večernjom svetom misom (nakon krunice) i tradicionalnom procesijom. Veliki broj vjernika okupio se na misi koja je održana na šematoriju, ispred samostanske crkve Svete Marije Milosne, na otvorenom prostoru, iznad bolskog groblja, baš kao i prošle godine. Misu je predvodio bolski župnik i samostanski starješina fr. Ante Augustin Kazoti uz asistenciju fr. Ive Plenkovića. Bolski župni zbor posebno je svojim pjevanjem uveličao misu.

U svetoj propovijedi župnik je poslao poruku osnaženja vjernicima, naglašavajući riječi "ne boj se", te podsjetio kako svatko može činiti mala djela ljubavi oko sebe, svakodnevno, baš kako je Djevica Marija pomagala Elizabeti.

Bolska procesija kreće u 20:05 sati iz samostanske crkve s kipom Blažene Djevice do župne crkve. Nakon posvećenja pred župnom crkvom, procesija se vraća u samostansku crkvu gdje svetkovina završava blagoslovom.

Procesija na blagdan Velike Gospe u ljetnom sutonu u Bolu, uz more i pjevanje vjernika, ali i pjev cvrčaka, posebno je lijepa i nezaboravna. (s.baković i s.kusanović)

(082) objavljeno 15. 08. 2026.

********************


alt


BLAGDAN SV. ROKA

Blagdan sv. Roka u Bolu se slavi ove nedjelje (16. kolovoza), a procesija je prije svečane mise od 19:00 sati i to od samostanske crkve do Ulice Tina Ujevića i natrag. Krunica je u 18:30 sati.

Katolički svetac Roko umro je 16. kolovoza 1376. i taj se dan obilježava kao spomendan i blagdan. Grob mu je u Veneciji. Rok ili Roko je hodočasnik, dobrotvor, zaštitnik od zaraznih bolesti (kuge, kolere i inih), zaštitnik hodočasnika, kirurga, dermatologa i ljekarnika.

Večernje mise u župnoj crkvi nema ove nedjelje. (j.e.)

(081) objavljeno 15. 08. 2026. u 19:30 h

********************


alt


NAKON PROCESIJE – KINO

Organizatori su izračunali da će procesija na Veliku Gospu u Bolu biti završena, pa su u 21:30 sati u ljetnom kinu Bol pozvali na premjeru filma "Glava u balunu: priča o MNK BOL". To je priče o skupini nogometnih amatera s otoka Brača koji su jednu pripitu raspravu pretvorili u sasvim stvarnu međunarodnu nogometnu avanturu. Igrali su na Malti protiv tamošnjih nogometnih veterana. Nogometnih znalaca, naravno. (j.e.)

(080) objavljeno 15. 08. 2026. u 19:25 h

********************


alt


VOĆE I POVRĆE I OVE NEDJELJE U PRODAJI

Voće i povrće iz doline Neretve u Bol se prodaje svake srijede i nedjelje. Satnica je promjenljiva ovisno o slobodnom prijevozu trajektom (Makarska – Sumartin). Zbog toga će prodaja iz OPG-a biti ove nedjelje (16. kolovoza) od 12:00 do 13:00 sati u Ulici Hrvatskih domobrana, na proširenju kod poluukopnih kontejnera, nedaleko trgovine „Tommy“.

Iz doline Neretve, ujutro ubrano, prodavat će se u Bolu lubenice, dinje, pomidori, breskve, fažoleti, krastavci, nekterine … (j.e.)

(079) objavljeno 15. 08. 2026. u 19:20h

*********************


alt


KLAPSKI ĐIR PO RIVI

Bolska klapa „Kuroj“ i ove će nedjelje (16. kolovoza) krenuti pjesmom u dvosatni đir po rivi. Start im je, kao i obično, u 21:00 sat ispred zgrade Doma kulture, pa idu Ulicom Frane Radića. Rivom do kafića Big Blue, odakle se vraćaju rivom do Vinskog podruma. Klapa „Kuroj“ zastaje kod svakog štanda na otvorenom i otpjeva barem jednu pjesmu iz svog bogatog i raznovrsnog repertoara. (j.e.)

(078) objavljeno 15. 08. 2026. u 19:15 h

*********************


alt


VJEROVALI ILI NE: RASTE STABLO U BARKI

U bolskom portu mogu se vidjeti svakojaka plovila – velike i male brodice, ima i onih koji vječno stoje privezani za rivu. Nikada ih nitko ne odvezuje, a možda je vlasnik i – umro. Jedan od tih plovila je i brodica koju su donedavno koristila i tri Boljanina. Vjerovali ili ne, ali iz brodice raste neka čudna biljka (vidi sliku). Možda našoj trojici Boljana smetaju ove vrućine i čekaju da umjesto tende izraste – stablo. (foto:f.k.)

(077) objavljeno 15. 08. 2026. u 19:10 h